U prvom dijelu rada dan je prikaz industrijske baštine Zagreba, posebno Zagrebačkog Paromlina, Strojarnice državnih željeznica (TŽV Gredelj), i tvornica Penkala (Nada Dimić). To su kompleksi smješteni na sjevernom rubu industrijskog područja grada 19. stoljeća, koje današnji Zagreb spoznaje kao prostor svog novog središta. Stalnim zanemarivanjem postao je prepreka spajanju povijesnog središta grada sa kompleksom metropolskog središta grada. U drugom dijelu teksta na navedenim lokalitetima industrijske baštine izneseno je iskustvo autorice unutar pedagoških programima Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad kroz pedagoške programe oslanja se na kulturno-povijesnu i prostornu analizu željezničkog areala- pruge, strojarnice kao i obližnjih tvorničkih kompleksa Paromlina i tvornice Penkala. Neprikosnovena industrijska baština koja svjedoči razvoj prostora, činjenice su koje traže što hitniju odlukama o zaštiti i restrukturiranju istih. Propituje se urbana struktura između pruge i Save, prostor spone između povijesnog i novog središta, tj. najteži i najosjetljiviji problem iz aspekta oblikovanja grada. Prevladavanje pruge kao fizičke prepreke i pretvaranje područja bivše Strojarnice u urbani i središnji prostor Zagreba. Ujedno kompleks Paromlina i Nade Dimić novim restrukturiranjem sudjeluju u urbanom intenziviranju budućeg centra.

Arhitektura i urbanizam