crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 473034

Zbornik radova

Autori: Kosalec, Ivan; Tomić, Siniša; Zubčić, Snježana; Šegvić Klarić, Maja; Ternjej, Ivančica; Pušić, Petra; Drčelić, Marina; Kos, Anja; Kličer- Horvat, Martina
Naslov: Mikrobna kontaminacija biljnih droga
( Microbial contamination of medicinal herbs )
Izvornik: Četvrti kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem / Zorc, Branka (ur.). - Zagreb : Hrvatsko farmaceutsko društvo , 2010. 42-42 (ISBN: 978-953-96847-8-3).
Skup: Četvrti hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 27-30.5.2010.
Ključne riječi: biljne droge ; kontaminacija
( meidicinal herbs ; contamination )
Sažetak:
Biljne droge i njihovi proizvodi mogu biti kontaminirani iz različitih izvora: biološkog (bakterije, gljivice, plijesni, virusi, protozoe, kukci) ; kemijskog (mikotoksini, rezidue pesticida, gnojiva, fumigantima) i radiološkog te mogu sadržavati nedeklarirane biološki aktivne tvari i patvorine (1). Sa ciljem provjerne biološke kontaminacije biljnih droga koje se nalaze u slobodnoj prodaji u Zagrebu, nasumično je uzorkovano 17 vrsta biljnih droga (odnosno 91 uzorak i to 47 plodova ili sjemenki te 44 korijenastih droga), od tržnica, ljekarni, trgovina do veledrogerija. Temelj za mikrobiološke analize poslužile su smjernice Europske farmakopeje, s time da su detaljnije istraženi do razine vrste izolati bakterijskih vrsta i kvasaca primjenom Api® testova (bioMérieux, Francuska). Plijesni i kukci identificirani su na osnovi (mikro)morfoloških osobina. Rezultati pokazuju veliko odstupanje u broju mikroba između istih droga različitih dobavljača ili proizvođača. 45 uzoraka (49, 5 %) je bilo kontaminirano gram- negativnim aerobnim mezofilnim bakterijskim vrstama, a najčešći izolati su bili: Aeromonas hydrophila (71 %), Enterobacter sakazakii (35, 6 %), Serratia spp. (44, 4 %), Klebsiella spp. (13, 3 %) te vrste roda Pseudomonas (22, 2 %). 8 % uzoraka ne odgovara zahtjevima Eur. farm. za limitom ukupnog broja aerobnih mikroba, a posebice treba istaknuti kontaminiranosti sljezova korijena. Unutar skupine aerobnih gram-pozitivnh bakterija prednjače vrste roda Bacillus (kontaminirano je 36, 3 % uzoraka), a slijedi vrsta Enterococcus faecium (17, 6 %) te vrsta Staphylococcus aureus (9 %). Svi uzorci droga odgovaraju zahtjevu za brojem kvasaca i plijesni, s time da je 60, 4 % uzoraka mikološki kontaminirano (< 103 CFU/g) s vrstama roda Aspergillus (96, 3 %), Rhizopus (41, 8 %), Penicillium (20 %), i Mucor (10, 9 %). Manje učestale plijesni (< 10 %) su iz rodova Cladosporium, Trichoderma, Phoma, Chaetomium, Fusarium i Paecilomyces. Najučestaliji kvasci pripadaju rodovima Cryptococcus, Candida i Trichosporon. U 6 uzoraka droga (6, 6 %) izolirani su kukci: kornjaši vrste Lasioderma serricorne te iz por. Anobidae), mravi (por. Formicidae), gusjenice leptira (Lepidoptera) te moljci (Microlepidoptera). Odnos temperature pri pripremi infuza i smanjenje broja mikroba u drogi će biti također prikazano. 1. I. Kosalec, J. Cvek, S. Tomić, Arh. Hig. Rada Toksikol. 60 (2009) 485−501.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 006-0061117-1242
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Farmacija
Upisao u CROSBI: ikosalec@pharma.hr (ikosalec@pharma.hr), 8. Lip. 2010. u 12:36 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4