Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bušotine DB-1 na Grobničkom polju (CROSBI ID 567422)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Kuhta, Mladen ; Frangen, Tihomir ; Stroj, Andrej Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bušotine DB-1 na Grobničkom polju // 4. Hrvatski geološki kongres. Knjiga sažetaka. / Horvat, Marija (ur.). Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 203-204

Podaci o odgovornosti

Kuhta, Mladen ; Frangen, Tihomir ; Stroj, Andrej

hrvatski

Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bušotine DB-1 na Grobničkom polju

Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{;tite izvori{;ta pitke vode zahva};enih na podru~ ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu, a financirana su od strane Hrvatskih voda, KD “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al., 1977). Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu- {;tanje trasera, smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra` ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{;kim sustavima, te iz toga proiza{;lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja, izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al., 2009). Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{;kom vodonosniku. Ve}; dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo};u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste. U ovom slu~aju pored uranina, po prvi put je kori{;ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na, CAS broj 130-13-2). Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{;otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja izvedeno je 14.02.2009. godine u optimalnim hidrolo{;kim uvjetima, odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s. U bu{;otinu je upu{;teno 50 kg uranina, koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija, od izvora 3. maj u Rijeci do izvori{;ta @minjci kod Bakarca. Neposredno nakon {;to se u njoj pojavila boja, u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{;koj depresiji Ponikve. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10, a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. Na glavnim vodoopskrbnim izvori- {;tima (Zvir, Martin{;};ica, Perilo-galerija), opa`anje je bilo kontinuirano, a za to su kori{;teni terenski fluorometri (GGUN- FL, Albillia, [vicarska). Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka, Rikard Ben~i};, Zvir i Marganovo (Tablica 1). Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2, 3, 5 i 6), niti u kanalu izvora [kolji};. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima, dobiveni rezultati upu};uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju iz nekog drugog sustava. Najve};a prividna brzina toka od (7, 9 cm/s) i koncentracija trasera (0, 0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. godine. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom- izvorom Marganovo (Tvornica papira). Ovom prilikom neupitno potvr| ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i};, prethodno nije bila konstatirana. Trasiranjem Bu{;otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2). Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz, Perilo i Lovrijenac u Bakru, te na izvorima Podbok, Dobra, Dobrica i u uvali ^rno. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca, te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5, 05 cm/s) i Perilo (4, 25 cm/s). Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva};enim izvorima Dobra i Dobrica (2, 69 i 3, 41 cm/s). Veza vodozahvata Martin{;};ica s bu{;otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze, za {;to ima elemenata, prividne brzine toka su oko 1, 45 cm/s. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci. Okr{;enost karbonatnog vodonosnika je velika, a najve};i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem, nalazi ovog testa ne};e bitno utjecati na postoje};e granice zona sanitarne za{;tite. Trasiranjem bu{;otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru- ~ju Hrvatskog kr{;a (srednja vrijednost 3, 55 cm/s, medijan 2, 3 cm/s ; KUHTA & BRKI], 2008). Ne{;to ve};e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{;titnih zona vodozahvata Perilo, unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka, a i koncentracija trasera je bila vrlo niska. Razlog tome su hidrogeolo{;ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{;};ici, premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini, pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. Nadalje, visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama, koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{;otine i opa`anih izvori{;ta u Bakarskom zaljevu, pokazuje da se najve};a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika.

istovremeno trasiranje; Grobničko polje; Na-naphthionat; uranin

nije evidentirano

engleski

Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobničko polje

nije evidentirano

Simultaneous tracing; Grobničko polje; Na-naphthionate; Uranine

nije evidentirano

Podaci o prilogu

203-204.

2010.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-6907-23-6

Podaci o matičnoj publikaciji

4. Hrvatski geološki kongres. Knjiga sažetaka.

Horvat, Marija

Zagreb: Hrvatski geološki institut

Podaci o skupu

4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

14.10.2010-15.10.2010

Šibenik, Hrvatska

Povezanost rada

Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo