crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 486889

Zbornik radova

Autori: Kuhta, Mladen; Stroj, Andrej; Dukarić, Franjo
Naslov: Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju
( Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje )
Izvornik: 4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Šibenik, 14-15.10.2010. - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija (ur.). - Zagreb : Hrvatski geološki institut , 2010. 205-206 (ISBN: 978-953-6907-23-6).
Skup: 4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum: Šibenik, Hrvatska, 14–15.10.2010.
Ključne riječi: trasiranje; Markov ponor; Lipovo polje
( tracing; Markov ponor; Lipovo polje )
Sažetak:
Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. studenog 2005. godine (DUKARI] et al., 2005). U ponor je pri dotoku od pribli`no 50m3/s upu{; ; teno 100 kg uranina deklarirane ~isto- }; ; e iznad 98%. Ovo je bilo tre}; ; e trasiranje iz istog objekta, nakon trasiranja 1960. i 1975. godine (TURNER, 1960 ; BIONDI] & GOATTI, 1976). Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{; ; e ~istog uranina. Hidrolo{; ; ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{; ; tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. Naime, cijelo kr{; ; ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}; ; ene naglim topljenjem snijega, pa je do{; ; lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. Pove}; ; ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{; ; nosti svih vodnih pojava u priobalju. Naravno, uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{; ; lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera, {; ; to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{; ; ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. U opisanim hidrolo{; ; kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}; ; im izvorima: Klenovica, @aga – Sv. Juraj, Jurjevska @rnovnica, uvala Duboka, Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a, te pomo}; ; u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2, 02 do 12, 80 cm/s (Tablica 1). Prva pojava boje, jednako kao i najve}; ; a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja, i iznosi 12, 80 cm/s. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. Juraj, a iznosile su 2, 02 i 2, 68 cm/s. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0.0075 na izvoru Klenovica do 0, 0541 mg/Lna izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera, odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja, od Markovog ponora udaljeni su 23 km. Najve}; ; a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45, 8 km. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera, a njihova me|usobna udaljenost, odnosno {; ; irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. Uspore|uju}; ; i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu, smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {; ; iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali}; ; na jugoistoku. Pored toga, traser se pojavio na ve}; ; em broju izvora premda je ve}; ; i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza, ve}; ; prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{; ; tu Novljanske @rnovnice, premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}; ; nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara, koji su u danim hidrolo{; ; kim uvjetima, mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}; ; enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka, a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32, 1 cm/s), Jurjevo-Bakovac (16, 25 cm/s), Donja Klada (14, 22 cm/s) i Stinica (13, 44 cm/s), utvr|ene pri trasiranju 1975. godine. Nadalje, u ekstremnim hidrolo{; ; kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka, koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32, 1 : 1, 73 cm/s. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3, 95 : 2, 02 cm/s. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru- ~ja samog velebitskog masiva, koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora, a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{; ; kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vladaju slo`eni hidrogeolo{; ; ki uvjeti, a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{; ; kih prilika. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{; ; titnih zona Novljanske @rnovnice, treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena, ali da je u povoljnijim hidrolo{; ; kim prilikama vrlo izgledna. Usprkos dosad najve}; ; oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima, a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja. Sukladno tomu, mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{; ; kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{; ; }; ; enja, odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 181-1811096-3165
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
Upisao u CROSBI: astroj@hgi-cgs.hr (astroj@hgi-cgs.hr), 18. Lis. 2010. u 15:58 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4