Degradacijski proces u poljoprivrednom tlu s najvećim posljedicama je pad humusa do kritične razine. Sadržaj humusa poljoprivrednih tala u RH nije zadovoljavajuć a uz nedostatno unošenje organske tvari glavni je ralog intenzivna obrada. Budući da je novi trend u poljoprivredi najviše vezan za održivo gospodarenje tlom, ekološke rizike i zdravstvenu ispravnost hrane, osnovni cilj ovih istraživanja je procjena mikrobiološke i kemijske kvalitete stajskog gnoja i lumbriposta – gnojiva proizvedena uzgojem gujavica. Kako ova problematika u našoj zemlji, vezana uz organska gnojiva, nije uključivala sve rizike ovim radom želimo ukazati na potrebu dopune zakonskih rješenja kojima bismo mogli osigurati sigurniju proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Ukupno je analizirano šest različitih organskih gnojiva. Rezultati pokazuju različit stupanj biogenosti te dobru zastupljenost najznačajnijih fizioloških grupa mikroorganizama. U nekoliko slučajeva dokazali smo postojanje patogenih mikroorganizama kao što su Escherichia coli, Salmonella spp., Campilobacter spp. i ukupni koliformni mikroorganizmi. Po prvi put je provjerena efikasnost primjene efektivnih mikroorganizama u biotehnologiji sazrijevanja stajskog gnoja. Sva analizirana gnojiva sadrže nekoliko puta niže količine štetnih tvari od maksimalno dozvoljenih. S obzirom da se radi o niskim koncentracijama teških metala primjena ovih organskih gnojiva ne bi značajnije utjecala na povećanje akumulacije istih. Međutim prisutnost patogenih mikroorganizama nameće potrebu za detaljnijom kontrolom organskih gnojiva na tržištu.

Poljoprivreda