hrvatski

Hidrogeološka istraživanja, GIS i kartografija za izradu „Osnovne hidrogeološke karte Republike Hrvatske“ u krškim područjima. Primjer lista Zadar OHGK RH.

List Zadar Osnovne hidrogeološke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100.000) najvećim dijelom obuhvaća teren u zaleđu Zadra (Ravni Kotari i Bukovica), manjim dijelom otoke (Ugljan, Vir, Iž, dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci), a zahvaća i mali dio velebitskih padina u području Paklenice. Riječ je o krškom terenu, dijelu tzv. dinaridskog krša, koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici, reverznim rasjedima, pružanju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamršenim hidrogeološkim odnosima. U morfološkom smislu zaleđe Zadra je obilježeno blagim reljefom koji je „inverzan“, tj. uzvišenja su u području sinklinala, a doline u području antiklinala. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okršene stijene i, u regionalnom smislu nepropusne, fliške naslage eocena. Projekt OHGK obrađuje hidrogeološke odnose u regionalnom mjerilu, a područja su ograničena listovima koji prate Osnovnu geološku kartu (MAJCEN et al., 1970 ; MAJCEN & Korolija, 1973). Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su već izradili stručnjaci Hrvatskog geološkog instituta (HGI-CGS) (FRITZ, 1976 ; IVIČIĆ et al., 1997). Stručnjaci HGI-CGS, kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome području radili na raznovrsnim projektima: od klasičnog kartiranja, preko vodoopskrbe i zaštite podzemnih voda, do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. Tako je u ovoj fazi izrade tumača obrađeno 69 referenci, od čega čak 38 neobjavljenih tehničkih izvješća. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u većem ili manjem opsegu zahvatile istraživano područje (kronološki): FRITZ, 1964 i 1978 ; PAVIČIĆ, 1995 ; KAPELJ, J., 2002 ; MARKOVIĆ, 2003 i TERZIĆ, 2006. Tijekom travnja i svibnja 2004. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. Uzorkovano je 28 lokacija, a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3, CaMg-HCO3, Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u području napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. Najviše je pažnje posvećeno slijevu Bokanjac-Poličnik, uključujući podslijev Golubinke, u kojem se nalazi nekoliko važnih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac, kaptirana estavela Jezerce (sl. 1), priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. Taj slijev prekriva najveći dio istraživanog područja. Istočno od njega nalazi se važan vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. Između tih sljevova nalazi se zonarna krška razvodnica. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz flišku sinklinalu između Ljubača i Islama Latinskog. U modernoj hidrogeološkoj obradi sve hidrogeološke i morfološke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeoloških podataka (BHP). Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogućena je puno veća dinamika, kako u kartografskom pregledu tako i u analitičkoj obradi opažanih objekata. Tumač je usko povezan s bazama podataka i kartografijom, te će i on biti periodički upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. Tumač je pisan prema „Uputama za izradu OHGK“ (ŠARIN, 1988), postojeći tumač OHGK za listove Split i Primošten (FRITZ & KAPELJ, 1998) korišten je kao predložak. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje će, ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima, biti dostupan svim istraživačima. Kako je riječ o GIS sustavu, on je stalno otvoren, a ovisno o novim spoznajama povremeno će se izdavati nove verzije baza podataka, kartografskih priloga, pa i samog tumača.

GIS; krš; hidrogeologija; hidrokemija; Hrvatska

nije evidentirano