U radu se analiziraju različiti pokazatelji kretanja prometa, broja zaposlenih i prodajnih površina maloprodaje (za Republiku Hrvatsku i za Njemačku), kao i (za Republiku Hrvatsku i za neke europske zemlje) značenja maloprodaje (udjeli maloprodajnog prometa u bruto domaćem proizvodu, udjeli broja zaposlenih u maloprodaji u ukupnom broju zaposlenih u tzv. nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji), razvijenosti maloprodaje (prodajna površina po 1 stanovniku), primjerenosti razvijenosti maloprodajnih kapaciteta razini ukupne gospodarske razvijenosti (prodajna površina po jedinici bruto domaćeg proizvoda). Osim toga, analiziraju se (za Republiku Hrvatsku i Njemačku) pokazatelji razine koncentracije u maloprodaji prehrambenih proizvoda i (za Republiku Hrvatsku) nekoliko podataka o uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda . Uočava se da se, paralelno s brzim i iznadproporcionalnim razvojem maloprodajnog prometa, broja zaposlenih u maloprodaji i maloprodajnih kapaciteta krupnih maloprodajnih lanaca (domaćih i inozemnih), produbljuju problemi distribucije hrvatskih proizvođača i na domaćem tržištu, jer veliki maloprodajni lanci razvijaju međunarodne lance stvaranja vrijednosti. Domaći proizvođači, npr. u sektoru prehrambenih proizvoda, nisu cjenovno konkurentni, te se u Republici Hrvatskoj u tom sektoru ostvaruje negativni saldo vanjskotrgovinske bilance. Može se pretpostaviti da se takav razvoj maloprodaje u Republici Hrvatskoj odražava nepovoljno na ukupni gospodarski razvoj (slabljenje domaće proizvodnje, porast nezaposlenosti, porast negativnog salda vanjskotrgovinske bilance i sl.). Stoga bi analize maloprodaje trebale obuhvaćati i vrijednosne lance kojima ona služi.

Ekonomija