U izlaganju su predstavljenje dvije razine promatranja hrvatskog slavenskog identiteta: a) hrvatski slavenski identitet i b) drugi slavenski identiteti u hrvatskoj kulturi. Kronološkim pregledom ustanovljene su susatvne veze hrvatskih zemalja s drugim slavenskim zemljama, pri čemu su istaknuti najvažniji predstavnici hrvatske slavenske misli od XV. do XVIII. stoljeća. Hrvatski narodni preporod istaknut je kao sastavni dio općih kretanja u tadašnjoj Europi, kojima je slavenska ideja bila nadnacionalni okvir za afirmaciju hrvatskih narodnih/nacionalnih interesa.Izlaganje je zaključeno razmatranjem o odnosu spram slavenstva potkraj XX. stoljeća s obzirom na unutarnje i vanjske čimbenike koji su na njega utjecali, u okviru čega su konstatirane negativne posljedice pokušaja negiranja pripadnosti hrvatskog identiteta slavenskom kulturnom krugu.

Povijest