Umjetničke intervencije u industrijsku kulturnu baštinu ili na koji način nastaje društveno korisna umjetnost? (CROSBI ID 569414)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Marjanić, Suzana
hrvatski
Umjetničke intervencije u industrijsku kulturnu baštinu ili na koji način nastaje društveno korisna umjetnost?
Izlaganje će se usmjeriti na umjetničke projekte i intervencije u industrijsku kulturnu baštinu u pojedinim gradovima Republike Hrvatske, a koje korektivno nastoje uputiti vladajuće strukture na teorijska i praktična promišljanja raznorodnih aspekata njihove zaštite, odnosno prenamjene: npr. Urbana intervencija Tanje Dabo (1999.) na vratima bez kvake, na zidu s bodljikavom žicom riječke, dakako, bivše tvornice "Rikard Benčić" kao buduće lokacije MMSU-a ; labinska izložba Rudarske uspomene Kristine Leko (2008.) ; umjetnički projekt Nevidljivi Sisak: fenomen Željezara Marijana Crtalića (2009.) ; istraživački umjetnički postupak Zlatka Kopljara K 13 (2010.), koji je inspiriran zgradom TEŽ-a (Tvornica električnih žarulja, Zagreb). Pritom posebno ćemo se osvrnuti na projekt Reka – Zagreb: dvije ulice, dva mjesta, dvije sudbine (2002.) kojim je Marijan Molnar ispitivao dodire između Prvomajske ulice u Reki (umjetnikovo rodno mjesto) pokraj Koprivnice i Medvedgradske ulice u Zagrebu. Naime, novootvorena farma za uzgoj kokoši u Prvomajskoj evocirala je činjenicu da je prostor današnje Gliptoteke HAZU-a nekoć bila tvornica za preradu kože. Navedene dvije ulice, dva mjesta, dvije sudbine Molnar je povezao s obzirom na njihovu zajedničku zoosferu – masovno korištenje životinja, a jedan od tematskih blokova projekta odredio je zooetičkim konstativom: "Naš odnos prema životinji određuje našu ljudskost u budućnosti!". Jednako tako zadržat ćemo se i na izložbi studentskih radova s temom sadržajne i funkcionalne prenamjene paleoindustrijskih kompleksa u Zagrebu (kustosica: Iva Prosoli), koja je nastala u okviru suradnje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba na projektu Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Završno spomenimo da je naslovno pitanje "Na koji način nastaje društveno korisna umjetnost?" ovoga izlaganja preuzeto intencijama kreativne zamisli od multimedijalne umjetnice Kristine Leko koja se u našoj umjetničkoj zajednici istaknula sa svojim socijalno osviještenim projektima u zajednici (community art).
umjetničke intervencije; industrijska kulturna baština
nije evidentirano
engleski
Art intervention in the industrial cultural heritage
nije evidentirano
art intervention; industrial cultural heritage
nije evidentirano
Podaci o prilogu
19-19.
2010.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Kulturna dediščina industrijskih panog. Industrijska kulturna baština.
Helena Rožman, Željka Jelavić, Alenka Černelič Krošelj
Ljubljana: Slovensko etnološko društvo
978-961-6775-05-2
Podaci o skupu
Kulturna dediščina industrijskih panog. Industrijska kulturna baština.
predavanje
29.10.2010-30.10.2010
Krško, Slovenija