Glazbene preferencije, kao najjednostavniji oblik afektivnog reagiranja na glazbu, determinirane su interakcijom različitih čimbenika. Prema teoriji glazbenih preferencija (Rentfrow i Gosling, 2003) najprominentniju ulogu u kreiranju glazbenih preferencija imaju osobine ličnosti, samopoimanje i kognitivne sposobnosti pojedinca. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi glazbene preferencije studenata različitih usmjerenja, te ispitati kakva je uloga nekih sociodemografskih značajki i osobina ličnosti iz petfaktorskog modela u preferencijama glazbenih stilova. U istraživanje je uključeno petnaest primjera različitih glazbenih žanrova. Pored upitnika na kojem su sudionici (N=415) procjenjivali stupanj sviđanja glazbenih ulomaka, primijenjen je Upitnik općih podataka te Upitnik za ispitivanje osobina ličnosti (Goldberg, 2001). Eksploratornom faktorskom analizom preferencija glazbenih primjera izdvojena su četiri faktora koja ukazuju na drugačiju strukturu glazbenih preferencija u odnosu na rezultate dosadašnjih istraživanja. Rezultati ukazuju na to da mladi podjednako preferiraju kompleksni i konvencionalni glazbeni stil, dok su prema ostalim glazbenim stilovima iskazali niži stupanj preferencija. Sociodemografske značajke, izuzev spola, nisu se pokazale značajnim korelatima preferencija, no rezultati su potvrdili pretpostavku o značajnoj ulozi osobina ličnosti u predviđanju glazbenih preferencija. Utvrđeni su značajni glavni efekti spola i glazbenih stilova na preferencije, kao i značajni interakcijski efekti spola, područja studiranja i glazbenih stilova. |