Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Učinci aktivacije kao stanja i osobine na dnevnu pospanost nakon djelomične deprivacije spavanja (CROSBI ID 572043)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Bakotić, Marija ; Radošević-Vidaček, Biserka Učinci aktivacije kao stanja i osobine na dnevnu pospanost nakon djelomične deprivacije spavanja // 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa. Sažeci priopćenja. / D. Čorkalo Biruški i T. Vukasović (ur.). Zagreb, 2011. str. 69-69

Podaci o odgovornosti

Bakotić, Marija ; Radošević-Vidaček, Biserka

hrvatski

Učinci aktivacije kao stanja i osobine na dnevnu pospanost nakon djelomične deprivacije spavanja

Cilj ispitivanja bio je provjeriti neke postavke modela pospanosti Cluydtsa i De Valckove (2003, Med Hypoth, 60) u situaciji nakon djelomične deprivacije spavanja. Ispitali smo utječe li razina aktivacije u toj situaciji na razinu dnevne pospanosti. Također smo ispitali jesu li individualne razlike u osnovnoj razini aktivacije izmjerene preko elektrodermalne labilnosti, te individualne razlike u općoj tendenciji uspavljivanja izmjerene preko Epworthove skale pospanosti (ESS), povezane s razinom dnevne pospanosti. Sudionici (N=28, 14 žena, 18-26 g.) su proveli jednu noć i sljedeće jutro u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Tijekom noći spavali su polovicu svog uobičajenog trajanja spavanja. U jutarnjim satima sudjelovali su u dvije eksperimentalne situacije u kojima je razina aktivacije manipulirana pomoću dva laboratorijska zadatka. U obje situacije mjereni su pokazatelji fiziološke aktivacije (srčana i elektrodermalna aktivnost), subjektivne aktivacije (energičnost, napetost i anksioznost) i stanja pospanosti pomoću Testa latencije uspavljivanja i Karolinske skale pospanosti. Analize su pokazale da je razina aktivacije manipulirana pomoću zadataka utjecala na razinu dnevne pospanosti. U situaciji s relativno višom razinom aktivacije sudionici su se osjećali manje pospano i trebalo im je duže vremena da zaspu nego u situaciji s relativno nižom razinom aktivacije. Individualne razlike u elektrodermalnoj labilnosti, kao niti razlike u općoj tendenciji uspavljivanja mjerene pomoću skale ESS, nisu bile povezane s pokazateljima stanja dnevne pospanosti. Povišena razina simpatičke aktivacije i subjektivne napetosti mogu smanjiti subjektivnu pospanost i otežati uspavljivanje nakon djelomične deprivacije spavanja. Dobiveni rezultati podupiru hipotezu o važnosti situacijske komponente aktivacije kao jedne determinante dnevne pospanosti, ali ne upućuju na važnost osobinske komponente aktivacije i pospanosti, koje smo mjerili u ovom ispitivanju, u regulaciji pospanosti.

pospanost; aktivacija; elektrodermalna labilnost; deprivacija spavanja

nije evidentirano

engleski

Effects of trait and state activation on daytime sleepiness after partial sleep deprivation

nije evidentirano

sleepiness; activation; electrodermal lability; sleep deprivation

nije evidentirano

Podaci o prilogu

69-69.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

20. Dani Ramira i Zorana Bujasa. Sažeci priopćenja.

D. Čorkalo Biruški i T. Vukasović

Zagreb:

Podaci o skupu

20. dani Ramira i Zorana Bujasa

predavanje

07.04.2011-09.04.2011

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija