hrvatski

Samoefikasnost i ciljne orijentacije kao prediktori školskog postignuća srednjoškolaca

S obzirom na postojeće spoznaje o važnosti motivacijskih čimbenika za akademska postignuća učenika, a polazeći od multidimenzionalnog modela ciljnih orijentacija (McInerney i sur., 2003), cilj ovog istraživanja je bio ispitati kakav je doprinos percipirane akademske samoefikasnosti i ciljnih orijentacija školskom postignuću učenika i učenica srednjih škola. U istraživanju je sudjelovalo 234 učenika, a primijenjeni su Upitnik općih podataka (podaci o spolu, uspjehu iz hrvatskog jezika, matematike i općem uspjehu), Upitnik ciljnih orijentacija učenika (Subskala Inventara školske motivacije ; McInerney i Sinclair, 1992), te skraćena verzija Skale akademske samoefikasnosti (Jinks i Morgan, 1999 ; Dimmitt, 2007). Faktorskom analizom Upitnika ciljnih orijentacija izlučena su četiri faktora koja se odnose na usmjerenost na zadatak, izvedbu, socijalne odnose te usmjerenost na nagrade i pohvale. U skladu s dobivenim rezultatima i polaznim modelom, formirane su četiri subskale ciljnih orijentacija koje su pokazale zadovoljavajuću pouzdanost (.80 do .89.). Analiza rezultata postignutih na Skali akademske samoefikasnosti potvrdila je njezinu unidimenzionalnu strukturu, a pouzdanost skale iznosila je .77. Dobiveni rezultati pokazali su da učenice u odnosu na učenike, osim što ostvaruju bolji školski uspjeh, izvještavaju i o višoj razini akademske samoefikasnosti. S obzirom na ciljne orijentacije učenika, rezultati su ukazali na značajne razlike između svih orijentacija, pri čemu se najvažnijom pokazala usmjerenost na socijalne odnose, zatim usmjerenost na zadatak, usmjerenost na nagrade i pohvale, te kao najmanje važna ciljna orijentacija usmjerenost na izvedbu. Pri tome, utvrđen je značajan interakcijski efekt spola i ciljnih orijentacija, a naknadna je analiza pokazala da se učenici i učenice značajno razlikuju jedino u usmjerenosti na zadatak gdje su učenice postigle značajno veće rezultate. Hijerarhijske regresije s pokazateljima postignuća kao kriterijima ukazale su na važnu ulogu samoefikasnosti u predikciji školskog uspjeha, dok se od ciljnih orijentacija prediktivnom za uspjeh iz hrvatskog jezika pokazala samo usmjerenost na zadatak.

samoefikasnost; ciljne orijentacije; školski uspjeh

nije evidentirano