hrvatski

Ravnoteža obiteljskog i poslovnog života kod nastavnika u visokom obrazovanju

Rezultati stranih istraživanja ukazali su na povećane razine stresa kod nastavnika u visokom obrazovanju (Winefield i Gillespie, 2003. ; Kinman i Jones, 2004. ; Tytherleigh i sur., 2005.). Ovo su bili iznenađujući podaci s obzirom da se posao u akademskoj zajednici donedavno smatrao 'izdvojenim iz stvarnog svijeta i bez stresa' (Doyle, 2003.). No, radni uvjeti u ustanovama visokog obrazovanja uvelike su se promijenili posljednjih 20-ak godina, kako u svijetu, tako i u nas. Ovdje se prvenstveno misli na brojne promjene u znanstveno-obrazovnim ustanovama, nepovoljne uvjete rada (nepovoljan omjer nastavnici / studenti, rastuće administrativne obaveze, itd.), nedostatno financiranje znanosti te sve veći pritisak za napredovanjem. Navedeni faktori negativno utječu na radno opterećenje, broj radnih sati i održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. S obzirom na nedostatak relevantnih podataka o ovom području istraživanja kod nas, glavni cilj provedenog istraživanja bio je ispitati percepciju radnog opterećenja i ravnoteže obiteljskog i poslovnog života kod nastavnika u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 1170 nastavnika zaposlenih na četiri sveučilišta u Republici Hrvatskoj: Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilištu u Splitu, Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku. Pritom 48.5 % uzorka čine nastavnici u znanstveno-nastavnim, a 51.5 % u suradničkim zvanjima. Žene čine oko 57 % uzorka. U istraživanju je korišten on-line upitnik kojim su, uz osnovne demografske podatke, zahvaćena dva izvora stresa hrvatske verzije upitnika Pressure Management Indicator (PMI, Williams i Cooper, 1998.). To su: radno opterećenje, koje se odnosi na količinu ili težinu posla pojedinca i njegove efekte na obiteljski život i neravnoteža obiteljskog i poslovnog života, koja podrazumijeva neravnotežu zahtjeva iz obiteljske / društvene i poslovne domene života. Usporedba percipiranih razina radnog opterećenja i neravnoteže obiteljskog i poslovnog života s PMI-normama za opću populaciju i edukacijski sektor ukazuje na statistički značajnu izraženost intenziteta ovih dvaju stresora kod nastavnika u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Tome u prilog idu i podaci o broju radnih sati tjedno koji značajno prelazi predviđenu normu. Naime, gotovo 60 % uzorka navodi da radi više od 45 sati tjedno. Pritom je najzastupljeniji razlog prekovremenog rada nemogućnost obavljanja posla unutar standardnog radnog vremena. Dobiveni rezultati ukazuju na značajne razlike u percipiranim razinama radnog opterećenja i neravnoteže obiteljskog i poslovnog života obzirom na dob, radni staž, broj radnih sati i broj djece. Nadalje, procjene radnog opterećenja se razlikuju s obzirom na spol, zvanje i znanstveno područje. S druge strane, procjene neravnoteže obiteljskog i poslovnog života značajno su različite s obzirom na akademski stupanj i bračno stanje.

Ravnoteža obiteljskog i poslovnog života ; nastavnici u visokom obrazovanju

nije evidentirano