Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Psihologija altruizma (CROSBI ID 8160)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Raboteg-Šarić, Zora Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea, 1995

Podaci o odgovornosti

Raboteg-Šarić, Zora

hrvatski

Psihologija altruizma

Knjiga "Psihologija altruizma" temelji se na doktorskoj disertaciji autorice. Knjiga obuhvaća 174 stranice i podijeljena je u dva dijela. U prvom dijelu prikazuju se postojeće teorije prosocijalnog i altruističnog ponašanja, dok u drugom dijelu autorica iznosi rezultate vlastitog empirijskog istraživanja kojim se provjeravaju hipoteze o odnosu empatije, moralnog rasuđivanja i prosocijalnog ponašanja. U 7 poglavlja uključene su i tri ilustracije i 11 tablica, a tome su dodani zaključci i prilozi te 244 reference domaće i strane citirane literature. Uvodni dio započinje s definiranjem prosocijalnog ponašanja i altruizma. Zatim se izlažu glavna teorijska tumačenja altruističnog ponašanja koja proistječu iz četiriju različitih teorijskih pristupa: evolucijskog, psihoanalitičkog, pristupa unutar teorija socijalnog učenja i kognitivističko-razvojnog pristupa. Prikazani su i kritički analizirani glavni modeli u kojima se prosocijalno ponašanje objašnjava normativnim, kognitivnim ili emocionalnim čimbenicima. U posebnom se odjeljku razlažu čimbenici prosocijalnog ponašanja koji su sistematizirani u sljedeće skupine: svojstva situacije, svojstva osobe kojoj se pomaže, osobine ličnosti pomagača, privremena psihološka stanja pomagača koja su izazvana interakcijom s primateljem pomoći, psihološki procesi koji su aktivirani u situaciji kada je potrebno pružiti pomoć i drugi relevantni čimbenici. Prikaz teorija i iz njih proizašlih istraživanja sveobuhvatan je pregled postojećih spoznaja u ovom vrlo složenom području. Posebno su temeljito izložene teorijske rasprave i rezultati istraživanja o empatiji i moralnom razvoju, tj. onaj dio teorijske osnove koji je važan za empirijsko istraživanje opisano u knjizi. Autorica ističe da teorijska razmatranja i empirijska istraživanja moraju polaziti od „afektivno-kognitivnog“ jedinstva doživljaja, tj. od odnosa čuvstvenih i spoznajnih izvora motivacije za altruistično ponašanje, a ne od pitanja koji je od njih primaran. Nadalje, važno je pitanje u proučavanju prosocijalnog ponašanja postoji li „altruistični sindrom“ i koje su dispozicije u osnovi altruistične ličnosti. S ovim je povezano i pitanje o konzistentnosti ponašanja u nizu različitih situacija. U drugom dijelu knjige autorica iznosi empirijski dio istraživanja o odnosu između empatije, moralnog rasuđivanja i prosocijalnog ponašanja. Osnovno pitanje je u kojoj se mjeri različiti aspekti prosocijalnog i altruističnog ponašanja mogu objasniti spoznajnim ili čuvstvenim aspektima empatije, zrelošću moralnog rasuđivanja ili uzajamnim djelovanjem ovih čimbenika. Svrha istraživanja nije provjera specifične teorije ili modela prosocijalnog ponašanja nego pokušaj teorijskog i metodološkog integriranja različitih pristupa. Da bi se osigurali nužni uvjeti za provođenje istraživanja trebalo je prvo razviti odgovarajuće instrumente. Zato su predispitivanja uključila konstrukciju skale za mjerenje empatije i skale za mjerenje altruističnog ponašanja. Za ispitivanje prosocijalnog ponašanja korišteno je više prikladnih indikatora koji omogućuju procjenu stvarnog dragovoljnog pružanja pomoći i procjene drugih osoba o prosocijalnom ponašanju sudionika istraživanja. Moralno rasuđivanje mjereno je Intervjuom moralnog rasuđivanja L. Kohlberga. Prikupljeni podaci detaljno su analizirani prikladnim statističkim postupcima. Rezultati potvrđuju da se sudionici istraživanja koji imaju razvijeniju sposobnost doživljavanja emocionalne empatije ponašaju altruističnije. Nije dokazana povezanost zrelosti moralnog rasuđivanja s altruističnim ponašanjem. To potvrđuje pretpostavku da je čuvstvena komponenta prosocijalne motivacije važnija od kognitivne. Međutim, utvrđena je značajna interakcija moralnog rasuđivanja i emocionalne empatije. Povezanost između emocionalne empatije i altruističnog ponašanja jača je u pojedinaca koji su usvojili zrelije moralno rasuđivanje. U završnom dijelu poglavlja u kojemu su izloženi i raspravljeni rezultati istraživanja autorica sažima nalaze u model altruističnog ponašanja.

empatija; moralno rasuđivanje; altruizam; prosocijalno ponašanje

nije evidentirano

engleski

Psychology of Altruism

nije evidentirano

empathy; moral reasoning; altruism; prosocial bahaviour

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Alinea

1995.

953-180-028-6

174

objavljeno

Povezanost rada

Psihologija