crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 52172

Skripta, udžbenik

Autori: Lacković-Grgin, Katica
Naslov: SStres u djece i adolescenata : izvori, posrednici i učinci
( Stress in children and adolescents: Sources, mediators and effects )
Izdavač: Naklada Slap
Grad: Jastrebarsko
Godina: 2000
Serija: Udžbenici Sveučilišta u Splitu = Manualia Universitatis studiorum Spalatensis
Stranica: 283
ISBN: 953-191-135-5
Ključne riječi: stres; djeca; adolescenti; suočavanje
( stress; children; adolescents; coping strategies )
Sažetak:
Izrada rukopisa ove knjige trajala je nekoliko godina. To je zahtijevalo neprestana dopunjavanja poglavlja novim istraživačkim rezultatima koji su poticali kritička preispitivanja ranije utvrđenih rezultata kao i ranijih modela i metodologije istraživanja stresa. Na taj način nastao je tekst koji integrira starije i novije spoznaje o stresu ali koji ostavlja mogućnost praćenja promjena kako teorijskih tako i metodologijskih pozicija u ovom bogatom istraživačkom području. Te su promjene podjednako pratile istraživanja stresa u odraslih i u mladih te dovele do bitnog napretka u razumijevanju stresnog procesa. Najveći napredak u tim istraživanjima jest uvažavanje stajališta da pri istraživanju stresa u obzir valja uzimati različite mehanizme koji su uključeni u interakciju osobe i okoline, odnosno da su veze između stresora i posljedica stresa određene različitim individualnim, okolinskim i medijacijskim faktorima. Svako poglavlje knjige osvjetljava specifične nalaze i načine pomoću kojih su oni utvrđeni i koji su relevantni za razumijevanje procesa stresa, njegove dinamike i njegovih ishoda. Iz dijelova knjige o stresu u djece i adolescenata jasno proizlazi da su mladi izloženi brojnim i različitim stresorima. Jednokratni i ponavljani stresni događaji kao što su oboljenja i povrede, separacije i gubici voljenih osoba, zlostavljanja i zanemarivanja, prirodne katastrofe i ratne opasnosti, akademski i drugi stresori ne djeluju podjednako na sve mlade. Neki mladi ranjiviji su više od drugih zato što posjeduju neke urođene ili stečene tjelesne i/ili psihološke dispozicije ili zato što su ih stresni događaji zadesili u razvojno osjetljivijem periodu života kad još nisu postigli onaj stupanj osobnih kompetencija koji bi im osigurao kontrolu nad okolinom. Negativna životna iskustva mogu naglasiti postojeća psihološka obilježja nekog razvojnog perioda te se ona mogu izraziti kao neprilagođenost, uznemirenost pa čak i kao poremećaj mentalnog zdravlja. Nadalje, longitudinalna praćenja pokazuju da su neka stresna iskustva u djetinjstvu povezana s rizicima psihopatoloških poremećaja u odrasloj dobi ali ta povezanost nije potvrđena u svim slučajevima. U nekim slučajevima utvrđeni su i pozitivni efekti ranih stresnih iskustava. Daljnja bi istraživanja svakako trebala utvrditi je li spomenuta vremenska povezanost znači i kauzalnu povezanost. Individualne reakcije i posljedice stresnih događaja ovise o mogućnostima uspješnog suočavanja sa stresom kao i o količini i kvaliteti socijalne podrške, posebice bliskih osoba. Stabilna briga odraslih pokazuje se kao značajni zaštitni faktor tijekom djetinjstva i mladosti. Opaža se da u stresnim situacijama s dobi opada korištenje nezrelih obrambenih mehanizama kao i traženje socijalne podrške a da rastu strategije suočavanja usmjerenog na problem. S porastom kognitivnih sposobnosti mladi sve uspješnije anticipiraju moguće stresore i stresne situacije odnosno uspješnije kontroliraju impulzivnost kao što postaju uspješniji i u primarnim i sekundarnim kognitivnim procjenama stresnih transakcija. Izvori i posljedice stresa variraju i s obzirom na širi socijalni kontekst u kojem djeca i adolescenti odrastaju. Zato je pri uspoređivanju istraživačkih rezultata nužno uvažavati razlike koje mogu proizlaziti iz obilježja povijesnog vremena i kulturnog konteksta u kojima su mladi bili izloženi različitim stresnim događajima. Misli se na okolnosti kao što su ekonomske krize, siromaštvo, ratovi koje povećavaju rizik od psihosocijalnih poremećaja u osoba svih dobnih razina a posebice u djece. Međutim, ekonomski i tehnološki napredak u razvijenim zemljama također proizvodi neke ranije manje prisutne izvore stresa u mladih. To su sve rigorozniji i dugotrajniji uvjeti školovanja, natjecanja za radna mjesta i profesionalnu afirmaciju i mogući neuspjesi u tim aktivnostima. Upravo su naša ispitivanja psiholoških posljedica nezaposlenosti mladih s fakultetskom diplomom pokazala da u uvjetima visoke stope nezaposlenosti i ekonomske krize mladi eksternaliziraju uzroke svoje nezaposlenosti i imaju manje psiholoških posljedica od mladih u razvijenim zemljama s niskom stopom nezaposlenosti koji svoju nezaposlenost pripisuju osobnim nedostacima te imaju više štetnih psiholoških posljedica. S povećanjem broja radova o stresu mijenjao se i način ispitivanja svih relevantnih varijabli u procesu stresa. Razvijeni su standardizirani klinički intervjui, liste označavanja za opažanja u laboratorijskim i prirodnim uvjetima, upitnici i ljestvice procjena i samoprocjena. Metrijska svojstva korištenih instrumenata ponekad nisu poznata jer autori o njima nedovoljno izvješćuju. Iz radova koji uključuju preciznije izvještaje o izradi korištenih instrumenata vidi se da su tipovi i razine psihometrijskih provjera vrlo različiti. Ohrabruje zapažena tendencija da se u novijim radovima korišteni instrumenti sve temeljitije psihometrijski provjeravaju, prilagođavaju i krosvalidiraju te tako postaju uporabljivi u većem broju kultura. Neki pak zadržavaju svoje kulturološke specifičnosti i mogu se rabiti samo u određenoj kulturi. U nas su posljednjih desetak godina također prilagođeni mnogi strani instrumenti a za potrebe specifičnih istraživanja konstruirani su i novi što će unaprijediti buduća domaća istraživanja stresa. I na kraju valja istaći da su, zahvaljujući spoznajama o stresu u mladih , razvijeni brojni postupci intervencije koji bi trebali ublažiti štetne posljedice stresa. Te su intervencije uglavnom usmjerene na pomaganje mladima da razviju bolje načine suočavanja sa stresom. Buduća istraživanja trebalo bi usmjeriti prema provjeravanju učinkovitosti takvih načina intervencije. Nužnima se čine i razrade preventivnih interventnih postupaka na obiteljskoj, školskoj, zdravstvenoj i široj društvenoj razini kako bi se poboljšali socijalni zaštitni mehanizmi te smanjio rizik od stresa u mladih.
Projekt / tema: 070022
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4