hrvatski

Religioznost maturanata u Zadru

Rad prikazuje anketne rezultate o religioznosti dobivene među 254 učenika završnih razreda srednjih škola u Zadru. Rezultati su uspoređeni s nekim prošlim iskustvenim nalazima kod mladih i starijih u Hrvatskoj, uzimajući u obzir mogući utjecaj pojedinih metodoloških razlika između istraživanja. S obzirom na čestinu pohađanja mise, vidljiva je podjela ispitanika na liniji redovitost-prigodnost, gdje je redovitost tek nešto više zastupljena. U usporedbi s učenicima dobi 14-19 godina iz drugih područja Hrvatske, anketiranima prije pet do dvanaest godina, maturanti u Zadru iskazuju snažniju religijsku samo-identifikaciju uz, istodobno, slabiju ortodoksiju i ortopraksiju. Ova promjena ukazuje na moguću preobrazbu tradicionalne religioznosti u pravcu moderne odnosno ‘difuzne’ religioznosti. S druge strane, njihova religioznost općenito nadilazi stupanj religioznosti u punoljetnoj populaciji, što je u skladu s poznatim dobnim i regionalnim razlikama. Nalazi ovog istraživanja prate očekivani opći obrazac po kojemu je socio-kulturni identitet 18-godišnjaka u Zadru obilježen mješavinom (kasnog) moderniteta i tradicije pri čemu blagu prednost u nekim sastavnicama vjerojatno preuzima modernost. Može se pretpostaviti kako je dominacija modernosti najizraženija u njihovom ispunjavanju slobodnog vremena, a potom u sustavu vrijednosti i neprihvaćanju cjelovitog nauka vjere. Nasuprot tome, utjecaj tradicije ostaje dominantan u području samo-identifikacije – one nacionalne, konfesionalne i religijske.

adolescenti; mladi; religioznost; religija; identitet; metodologija; modernost; tradicija

nije evidentirano