Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe (CROSBI ID 577182)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Slišković, Ivan ; Terzić, Josip ; Buljan, Renato Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe // Zbornik Sažetaka, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem / Skopljak, Ferid (ur.). Sarajevo: Udruženje/Udruga geologa u Bosni i Hercegovini, 2011. str. 275-292

Podaci o odgovornosti

Slišković, Ivan ; Terzić, Josip ; Buljan, Renato

hrvatski

Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe

U radu su opisane hidrogeološke značajke sljevova Hercegovine, kao i mogućnost vodoopskrbe u krškim zaravnima tzv. Niske Hercegovine. Područje Hercegovine je složene geološke građe. Izgrađuju ga uglavnom vapnenačke stijene mezozoika dobre okršenosti i propusnosti. Manji dio prostora izgrađen je od slabo propusnih dolomita te nepropusnog gornjokrednog fliša, paleogenskih i eocenskih klastita, te neogenskih i kvartarnih naslaga. Tijekom gornjeg eocena i oligocena formirano je najizrazitije strukturno morfološko obilježje Dinarida - dinaridsko pružanje geoloških struktura u pravcu SZ - JI. Naknadnim intenziviranjem tektonskih pokreta u neogenu nastaju navlačne strukture ponekad vrlo širokog, regionalnog dosega. Tijekom pliocena mijenja se glavni stres iz smjera JZ - SI u smjer J - S, a time nastaje neotektonski stres kojim se mijenjaju smjerovi kompresije i nastaje daljnja razgradnja geoloških struktura. Svi ti orogenetski pokreti uzrokovali su raznovrsne tektonske oblike, osobito zone rasjeda i pukotina, koji su pospješili okršavanje do velikih dubina i imali neposredan utjecaj na formiranje podzemne hidrografske mreže, slijevna područja, zone dreniranja i formiranje i razvoj privilegiranih podzemnih kanalskih tokova do zona izviranja na često izdašnim krškim izvorima. Opsežnija hidrogeološka istraživanja provedena su u okviru izrade regionalnih hidrogeoloških studija i izgradnje hidrocentrala, te djelomično za vodoopskrbu. Međutim, veliki dio prostranih ruralnih područja do sada nije dovoljno istražen. Tek u posljednjih petnaestak godina intenzivnije se istražuju i ruralni tereni zahvaljujući privatnim inicijativama pojedinih poduzetnika i poljoprivrednih proizvođača. Na području između Mostarskog Blata i Trebižata izvedena su mnogobrojna istražno-eksploatacijska bušenja koja su otkrila pitke podzemne vode na dubinama od 50 do 350 m. Tako se bezvodni ruralni dijelovi krša osiguravaju vodom za piće i malu privredu. Primjer za to su brojne plantaže i staklenici u području Neuma, Stoca, Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega. Važno je napomenuti kako se istraživanja izvode stihijski i bez projekata i vođenja evidencije o pojedinačnim bušotinama, premda su postojale inicijative na razini županija početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. O tome treba voditi brigu Agencija za vode (Mostar), koja u svom resoru ima nadležnost za izdavanje vodoprivrednih suglasnosti i dozvola. Cilj ovog rada je ukazivanje na hidrogeološke prilike u krškim zaravnima tzv. „Niske Hercegovine“ i na potencijalne mogućnosti vodoopskrbe bezvodnih područja Neumskog zaleđa, Humina, Dubrava i Stoca u istočnoj Hercegovini, te od Međugorja i Čitluka, preko Nahije, Buhova, Rasna i Mamića do Imotsko-Bekijskog i Duvanjskog polja. Navedena područja visine od 200 do 500 m n. m. sadrže velike količine podzemnih voda u krškim vodonosnicima na dubini od 100 do 400 m. Između krških visoravni nalaze se usječeni stalni i povremeni riječni tokovi Neretve, Trebišnjice i Bregave u Istočnoj Hercegovini, te Ugrovače i Trebižata u Zapadnoj Hercegovini. Između krških zaravni su polja: Mostarsko Blato, Imotsko-Bekijsko polje, te proširene doline Tihaljine i Trebižata. Ovo područje obiluje velikim količinama oborina (1200-2800 mm/godinu), ovisno o nadmorskoj visini. Međutim, oborine su pretežno u zimskim mjesecima te su vrlo česte suše u recesijskom razdoblju kada se vode povlače duboko u podzemlje. Tada stalni izvori višestruko smanje izdašnost, a povremeni presahnu nekoliko mjeseci. Stalni izvori se nalaze u erozijskim bazama Neretve, Ugrovače, Tihaljine, Trebižata, Norinske Rijeke, Bregave i Krupe. Na temelju brojnih istraživačkih bušotina ustanovljeno je kako su oscilacije između minimalnih i maksimalnih razina podzemnih voda od 50 do 100 m, a u višim zonama do 320 m.

krški izvor; okršavanje; vodoopskrba; estavela; bušotina; eksploatacijski bunar; podzemna akumulacija

nije evidentirano

engleski

Karst of the "Loe Herzegovina" and its water supply possibilities

nije evidentirano

karst spring; karstification; water supply; estavelle; borehole; exploitation well; underground accumulation

nije evidentirano

Podaci o prilogu

275-292.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik Sažetaka, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem

Skopljak, Ferid

Sarajevo: Udruženje/Udruga geologa u Bosni i Hercegovini

1840-4073

Podaci o skupu

IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem

predavanje

28.10.2011-29.10.2011

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Povezanost rada

Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo