hrvatski

Perinatalna zaštita u Hrvatskoj

Prikazane su odrednice i pokazatelji perinatalne zaštite u Hrvatskoj, posebice u posljednjih deset godina. Maternalni mortalitet je stalno <10/100.000, broj antenatalnih pregleda je povećan na prosječno 9, 0 po trudnici te broj ultrazvučnih pregleda na 4, 9 po trudnici. Broj eklampsija je smanjen na oko 0, 3%o. Postotak nedonošene djece odnosno djece niske porodne težine je godinama konstantan, ne prelazi 5, 8%, odnosno 6, 0%. Postotak carskih rezova je povišen na 18, 2%, a istodobno smanjen postotak VE-a na 0, 96%. Broj rodilja s prethodnim SC-om je povećan na 7, 3%, 69, 9% ih se ponovno dovršava SC-om. SC-om se dovršava 76, 3% poroda zatkom i 57, 5% višeplodovih trudnoća. Perinatalni mortalitet je snižen na 4, 4%o, fetalni mortalitet sub partu je oko 0, 2%. Rani neonatalni mortalitet, za djecu <1500 grama je još uvijek visok, za djecu 500-999 g je 483%o, a za djecu 1000-1499 g 89%o. Regionalna perinatalna zaštita još uvijek nije institucionalizirana, premda se već 79, 3% djce porodne težine <1500 g rađa u rodilištima III. razine, s jedinicama intenzivne neonatalne terapije. Tehnološka potpora novorođenčadi je znakovito povećana: veći je broj CTG aparata, UZV aparata, neonatalnih intenzivnih inkubatora, a i broj neonatologa. U sljedećem desetljeću valja institucionalizirati regionalnu organizaciju perinatalne skrbi, JINT-ove još bolje opskrbiti, povećati broj antenatalno transportirane ugrožene djece u rodilištima III. razine, nastaviti intenzivnom edukacijom svih djelatnika te usavršiti informatizaciju perinatalne skrbi.

perinatalna zaštita; perinatalni mortalitet; maternalni mortalitet; antenatalna skrb; trudnoća; pregledi; ultrazvuk; eklampsije; carski rez; regionalna organizacija perinatalne skrbi

nije evidentirano