hrvatski

Važnost praćenja i dokumentiranja ozljeda članova poljoprivrednih kućanstva za izradu procjene opasnosti

Prema provedenom Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, u Hrvatskoj ima 1, 485 647 članova poljoprivrednih kućanstva, od čega je 739 809 muškaraca i 745 838 žena. U članove poljoprivrednih kućanstva ubrajamo pored radno aktivnih muškaraca i žena, djecu te starije i invalidne osobe. U svom radnom okolišu oni su izloženi raznim opasnostima, štetnostima i naporima. Općenito, opasnosti su razvrstane kao mehaničke, padovi na ravnini i s visine, biološke (npr. krpelji, zmije, ose), opasnosti od električne struje, a zatim slijede štetnosti pri izloženosti opasnim tvarima, buci, vibracijama, radu na otvorenom. Tjelesni napor predstavlja kombinaciju dinamičkog i statičkog napora, dok psihofiziološki napori uključuju otežane uvjete odmaranja, rano buđenje i rad često i do kasno navečer. Izvori opasnosti, štetnosti i napora u radnom okolišu kod članova poljoprivrednih kućanstava mogu dovesti do lakših i težih ozljeda, razvoja profesionalnih bolesti, a u određenim slučajevima i do smrti. Na sigurnost članova poljoprivrednih kućanstava pri obavljanju svakodnevnih poslova ne mogu se primjenjivati mjere i pravila zaštite, kao ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem Zakona o zaštiti na radu, kao ni odredbe Zakona o radu jer članovi poljoprivrednih kućanstava nisu u radnom odnosu, niti se s njima zaključuje ugovor o radu. Stoga je potrebno utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti članova poljoprivrednih kućanstava, s ciljem mogućeg uvođenja specifičnih mjera i minimalnih uvjeta za zaštitu zdravlja i sigurnost pri obavljanju poljoprivrednih poslova za sve članove poljoprivrednih kućanstava, za što se polazišta mogu naći u nizu zakona RH. Prvenstveno bi trebalo pristupiti izradi procjene opasnosti koja neizostavno treba uključiti i ozljede nastale pri obavljanju poljoprivrednih radova. Procjena opasnosti će na taj način pružiti temelj za primjenu mjera upravljanja rizikom, koje se mogu razvrstati u tehničke (promjene u opremi ili načinu na koji se rad obavlja), administrativne (mjere kojima se regulira postupak nakon izlaganja) ili one koje se odnose na ponašanje (edukacija radnika). Upravo stoga je praćenje i dokumentiranje pri obavljanju poljoprivrednih poslova značajan pokazatelj stanja zaštite kojeg svakako treba uzeti u obzir prilikom izrade procjena opasnosti.

ruralna populacija; ozljede članova poljoprivrednih kućanstava

nije evidentirano

engleski

Importance of the farm household population injuries surveillance and reporting for developing risk assessment

Prema provedenom Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, u Hrvatskoj ima 1, 485 647 članova poljoprivrednih kućanstva, od čega je 739 809 muškaraca i 745 838 žena. U članove poljoprivrednih kućanstva ubrajamo pored radno aktivnih muškaraca i žena, djecu te starije i invalidne osobe. U svom radnom okolišu oni su izloženi raznim opasnostima, štetnostima i naporima. Općenito, opasnosti su razvrstane kao mehaničke, padovi na ravnini i s visine, biološke (npr. krpelji, zmije, ose), opasnosti od električne struje, a zatim slijede štetnosti pri izloženosti opasnim tvarima, buci, vibracijama, radu na otvorenom. Tjelesni napor predstavlja kombinaciju dinamičkog i statičkog napora, dok psihofiziološki napori uključuju otežane uvjete odmaranja, rano buđenje i rad često i do kasno navečer. Izvori opasnosti, štetnosti i napora u radnom okolišu kod članova poljoprivrednih kućanstava mogu dovesti do lakših i težih ozljeda, razvoja profesionalnih bolesti, a u određenim slučajevima i do smrti. Na sigurnost članova poljoprivrednih kućanstava pri obavljanju svakodnevnih poslova ne mogu se primjenjivati mjere i pravila zaštite, kao ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem Zakona o zaštiti na radu, kao ni odredbe Zakona o radu jer članovi poljoprivrednih kućanstava nisu u radnom odnosu, niti se s njima zaključuje ugovor o radu. Stoga je potrebno utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti članova poljoprivrednih kućanstava, s ciljem mogućeg uvođenja specifičnih mjera i minimalnih uvjeta za zaštitu zdravlja i sigurnost pri obavljanju poljoprivrednih poslova za sve članove poljoprivrednih kućanstava, za što se polazišta mogu naći u nizu zakona RH. Prvenstveno bi trebalo pristupiti izradi procjene opasnosti koja neizostavno treba uključiti i ozljede nastale pri obavljanju poljoprivrednih radova. Procjena opasnosti će na taj način pružiti temelj za primjenu mjera upravljanja rizikom, koje se mogu razvrstati u tehničke (promjene u opremi ili načinu na koji se rad obavlja), administrativne (mjere kojima se regulira postupak nakon izlaganja) ili one koje se odnose na ponašanje (edukacija radnika). Upravo stoga je praćenje i dokumentiranje pri obavljanju poljoprivrednih poslova značajan pokazatelj stanja zaštite kojeg svakako treba uzeti u obzir prilikom izrade procjena opasnosti.

rural population; injuries of farm households population;

nije evidentirano