crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 541489

Disertacija

Autor: Ledina, Dragan
Naslov: Markeri endotelne disfunkcije i kronične bubrežne promjene u hrvatskih vojnika inficiranih hantavirusima u Domovinskom ratu
( Markers of endothelial dysfunction and chronic renal changes in the Croatian soldiers infected with hantaviruses during the Croatian War of Independence )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Medicinski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 18.ožujka
Godina: 2011
Stranica: 119
Mentor: Markotić, Alemka
Ključne riječi: markeri endotelne disfunkcije; bubrežne promjene; hrvatski vojnici; Domovinski rat
( Markers of endothelial dysfunction; renal changes; Croatian soldiers; Croatian War of Independence )
Sažetak:
Cilj. Cilj je ovog istraživanja bio ocijeniti stupanj kroničnih promjena na bubrezima, hipertenzije i stupanj endotelne disfunkcije u 30 hrvatskih vojnika 14 godina nakon preboljelog HVBS-a. Vojnici su 1995.godine preboljeli HVBS te su praćeni do 2009. godine kada ime je učinjena detaljnija klinička obrada. ----- Metode. Trideset bolesnika koji su 1995. godine preboljeli HVBS kratkotrajno je hospitalizirano tijekom 2009. godine na Klinici za infektologiju KBC-a Split, gdje su im učinjeni fizikalni pregled, laboratorijska obrada i u tri navrata obrađen im je 24-satni urin, te su im određeni markeri endotelne disfunkcije u serumu i urinu (sICAM, sVCAM, P i E- selektin, VEGF). Bolesnicima je, također, učinjen EKG, pregled očnog dna i ultrazvuk trbuha, te scintigrafija bubrega u sedamnaestorici bolesnika. Od obrađivanih 30 bolesnika u njih 17 bolest je imala laki tijek, dok je kod 11 bolesnika imala srednje težak tijek u akutnoj fazi 1995. godine. Isti gore navedeni parametri uspoređeni su i kod ovih dviju grupa ispitanika. Iste pretrage učinjene su ispitanicima iz kontrolne skupine, osim scintigrafije bubrega. ----- Rezultati. Obradom 30 bolesnika koji su preboljeli HVBS 1995. godine u sva tri mjerenja krvnog tlaka u sjedećem i u ležećem položaju zabilježene su statistički značajno više vrijednosti nego kod ispitanika iz kontrolne skupine. U skupini bolesnika zabilježene su i statistički značajno više vrijednosti CRP-a, Von Willebrandova faktora, sedimentacije eritrocitata, praktične razlike povišenih vrijednosti sVCAM i sICAM te P i E-selektina i VEGF-a. Vrijednosti proteina, mikroalbumina , β2 mikroglobulina u 24-satnom urinu, urata u krvi značajno su više u bolesnika negoli u kontrolnoj skupini. Također, u skupini bolesnika zabilježeni su smanjena osmolalnost urina, promjene na krvnim žilama očne pozadine, značajnije EKG promjene te nejasnija kortikomedularna granica bubrega na ultrazvučnom pregledu trbuha. Usporedbom bolesnika s lakim i onih sa srednje teškim tijekom bolesti kod onih sa srednje teškim tijekom bolesti u jednome mjerenju zabilježili smo veće vrijednosti krvnog tlaka u ležećem i jednom u sjedećem položaju. Neznatno su više i vrijednosti sedimentacije eritrocita, CRP-a, Von Willebrandova faktora, mikroalbumina u 24-satnom urinu u bolesnika sa srednje teškim tijekom bolesti. ----- Zaključak. U obrađenih bolesnika koji su 1995. godine preboljeli HVBS prisutne su stalne promjene u vidu hipertenzije i proteinurije. U akutnoj fazi HVBS-a nastaje oštećenje mikrocirkulacije, oštećuju se epitelne stanice tubularnog aparata, što uvjetuje tubularnu disfunkciju. Oštećenje tubularnog aparata bubrega u naših bolesnika očituje se povišenjem vrijednosti β2 mikroglobulina u urinu, smanjenjem osmolalnosti, te povišenjem vrijednosti uričke kiseline u serumu. Hipertenzija koja nastaje kao kronična posljedica HVBS-a može pridonositi oštećenju glomerula, te pojavi mikroalbuminurije. Potrebno je daljnje praćenje kroničnih promjena nakon preboljeog HVBS-a u raznim područjima Europe i Azije, od Dalekog istoka, gdje uglavnom prevladava infekcija serotipom Dobrava i Haantan, pa do sjeverozapanih područja Europe, gdje je najučestalija infekcija serotipom virusa Puumala. Poželjno bi bilo uskladiti kriterije za praćenje kroničnih posljedica nakon HVBS-a kako bi se što bolje usporedili rezultati i uspješno donio konačan stav o kroničnim promjenama.
Projekt / tema: 143-1430115-0103
Izvorni jezik: eng
Znanstvena područja:
Kliničke medicinske znanosti
URL Internet adrese: http://medlib.mef.hr/978/
http://medlib.mef.hr/978/1/Ledina_D_disertacija_rep_978.pdf
Upisao u CROSBI: apavelic@bfm.hr (apavelic@bfm.hr), 16. Stu. 2011. u 11:43 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4