hrvatski

Kung-fu panda filozofija – način za smanjenje natjecateljskog pritiska kod djece sportaša

Većina se djece sportom bavi iz unutarnjih razloga, radi zabave, uživanja u samoj aktivnosti, druženja i učenja. Međutim, intrinzični motivi često su ugroženi kada se mladi sportaš počinje ozbiljnije natjecati. Različiti faktori djeluju na stvaranje natjecateljskog pritiska u djece, uzrokujući raskorak između sportske izvedbe koju je dijete sposobno pokazati na treningu za razliku od one na natjecanju. Neki od važnih faktora su smanjena pribranost i narušen fokus, tj. poteškoće suočavanja s pogreškama za vrijeme treninga i natjecanja. Kognitivno bihevioralni pristup proučava vezu između mišljenja, emocija i ponašanja, ukazujući da svako nefunkcionalno ponašanje, način mišljenja i pripadajuće emocionalne reakcije jesu posljedica učenja te da se kao takve mogu mijenjati. Mnogi mladi sportaši često na natjecanjima postaju frustrirani, gube samopouzdanje ili se ljute nakon pogreške. Razmišljajući o posljedicama pogreške, analizirajući učinjeno i vlastiti neuspjeh, propuštaju sadašnji trenutak, usmjeravaju se na ishod umjesto na proces i dozvoljavaju svojim emocijama da zavladaju njihovom izvedbom. Psihološka priprema djece i mladih sportaša vrlo je osjetljiv proces. Zadatak sportskog psihologa je prije svega uspostaviti povjerenje i kreirati kvalitetan odnos sa mladim sportašem, te pronaći način kako mu/joj prezentirati problem na način da ga dijete može razumjeti i prihvatiti. Osim toga važno je motivirati ga na promjenu i potaknuti na istraživanje različitih načina i pristupa čak i onda kada promjene nisu odmah vidljive, što nije lak zadatak. Bihevioralni eksperimenti i domaće zadaće prilagođeni interesima djeteta mogu biti koristan alat. Kung-fu panda animirani film korišten je kao okvir za objašnjenje usmjerenosti na trenutak (mindfulness) i poticanje orijentacije na process za vrijeme treninga i natjecanja sa troje mladih sportaša u dobi od 10-13 godina (tenisač, klizačica, skakačica u vodu). Neki citati iz filma korišteni su s ciljem postavljanja natjecateljskih ciljevaa. Emocije koje su djeca osjećala dok su pisala i govorila o svom iskustvu filma korištene su za sidrenje poželjnog natjecateljskog emocionalnog stanja. Ovakav se pristup pokazao primjerenim za objašnjenje pozadine natjecateljskog pritiska, a istodobno je bio zabavan i vrlo motivirajući što je rezultiralo učinkovitom promjenom natjecateljskog iskustva kod mladih sportaša.

psihologija ; sport ; treneri ; djeca ; roditelji ; natjecateljski pritisak

nije evidentirano