hrvatski

O književnom i javnom djelovanju Iva Vojnovića s posebnim osvrtom na „supetarsku aferu“ 1907. godine

Autor je na temelju izvornog arhivskoga gradiva te na osnovu relevantne literature i podataka iz nekih svojih ranijih radova, istražio književno i javno i djelovanje hrvatskog književnika Iva Vojnovića pokušavajući utvrditi ključne momente u njegovu političkom profiliranju. Upozorio je na činjenicu da je na političko oblikovanje Iva Vojnovića utjecala činjenica da su u obitelji Vojnović koincidirali različiti nacionalni identiteti, hrvatski, srpski i jugoslavenski, dok su kod Iva Vojnovića ti identiteti bili različito naglašeni u pojedinim razdobljima njegova života. Kao prekretnicu u političkom profiliranju Iva Vojnovića, od mladenačkog hrvatstva južnoslavenske orijentacije, nastalog uvelike pod utjecajem njegova oca, uglednog hrvatskog pravnika i političara Koste Vojnovića, do filosrpsva i jugoslavenstva poznije dobi, u čijem je oblikovanju i učvršćivanju znatnim dijelom sudjelovao Ivov brat Lujo, autor je označio „supetarsku aferu“ kada je Ivo Vojnović nakon dvadesettrogodišnje službe ostao bez prava na mirovinu. Kao prilog radu autor je uvrstio dva dokumenta: promemoriju, u kojoj je Ivo Vojnović iz subjektivne perspektive prikazao spomenutu aferu te dosad nepoznati dokument o istrazi supetarske afere iz Tajnih spisa c.k. Namjesništva pod austrijskom upravom u Zadru, a osvrnuo se i na njegove dnevničke zabilješke s tim u vezi iz 1917. godine.

Ivo Vojnović; supetarska afera; književno djelovanje; nacionalni identitet

nije evidentirano