hrvatski

Učiteljska profesija i profesionalni identitet učitelja

U uvodnom dijelu poglavlja otvara se teorijska rasprava o određenju profesije i ključnim elementima koji jedno zanimanje čine profesijom. Na temelju općih spoznaja o prirodi profesije u nastavku se analiziraju pretpostavke i argumenti u prilog tezi o učiteljstvu kao profesiji. Kao okvir za razmatranje evolucije učiteljske profesije opisan je Hargreavesov model (2000, 2003) koji prepoznaje razvoj učiteljstva kao profesije kroz 4 razdoblja: predprofesionalno razdoblje, razdoblje autonomnog profesionalizma, razdoblje kolegijalnog profesionalizma te postprofesionalno ili postmoderno razdoblje. U svakom se razdoblju nudi različito shvaćanje učiteljske uloge i profesionalnog razvoja učitelja. U drugom dijelu poglavlja izložen je „psihološki profi l“ učiteljske uloge s pomoću analize pojma profesionalnog identiteta. Polazište za analizu komponenata učiteljskoga profesionalnog identiteta jest Krothagenov model luka koji na identitet gleda kao na dinamični odnos dubokih i površinskih slojeva ličnosti u dodiru s profesionalnim okruženjem. Poglavlje završava prikazom dva tipa profesionalnog identiteta: poduzetničkog i aktivističkog, koji su smješteni na dimenziji omeđenoj menedžerskim i njemu suprotnim demokratskim školskim ozračjem. U zaključnome se razmatranju nudi okvir za promišljanje i unapređivanje učiteljske profesije i razvoj njezina profesionalnog identiteta (Sachs, 2004) koji se sastoji od sljedećih elemenata: učenja, uključenosti, partnerstva, suradnje i aktivizma.

profesionalni identitet učitelja učiteljska profesija

nije evidentirano