Model financiranja zdravstvenog sustava u RH predstavlja kombinaciju sustava zdravstvenog osigueranja i sustava nacionalnog zdravstva. U odnosu na tranzicijske zemlje Hrvatska izdvaja više sredstava za financiranje zdravstvenog sustava, ali manje u odnosu na razvijene zapdnoeuropske zemlje. S obzirom na gospodarsku razvijenost Hrvatska za zdravstvo izdvaja i iznad svojih mogućnosti (cca 8% BDP-a). Ukupna zdravstvena potrošnja u Hrvatskoj mora prilagoditi razini tekućeg dohotka, dobnoj strukturi stanovništa i zdravstvenom proizvodu. Budući porast dohotka, očekivanog trajanja života, starenja i porasti dobne ovisnosti populacije dovest će do rasta potražnje i proporcionalno većeg financijskog izdvajanja za zdravstvo. Teret financiranja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj su neefikasnosti na strani potražnje i ponude. Dodatna plaćanja koja u Hrvatskoj iznose samo 1% ukupne zdravstvene potrošnje među najmanjima su u Europi. Problem je izuzeće brojnih skupina stanovništva od dodatnih plaćanja (nezaposleni, studenti do dobi od 26 godina, ratni veterani i dr.). Visoko pokriće lijekova na recept 95% od strane HZZO-a, pokriće troškova za visoke bolovanja samo su neki od značajnijih problema u kontroli zdravstvene potrošnje. Kroz ovaj rad identificirano je nekoliko područja na kojima će biti potrebno provesti iscrpna istraživanja i obratiti pozornost.

Ekonomija