Današnja poljoprivreda mora odgovoriti na sve veće zahtjeve za hranom, stoga je primorana koristiti povećane količine gnojiva koje štetno djeluju na kvalitetu raspoložive vode. Nitratni ioni, porijeklom iz gnojiva, kao i oni stvoreni nitrifikacijom u tlu, nemaju sposobnost vezanja na adsorpcijski kompleks, stoga se procjeđivanjem izravno unose u podzemnu vodu. To dovodi do mnogih problema za zdravlje ljudi, a i ekonomskih gubitaka Osnovni ciljevi rada bili su utvrditi utjecaj različite gnojidbe kukuruza dušičnim gnojivima na dinamiku mineralnog dušika u oraničnom sloju tla, procjednim vodama, prinose kukuruza, te na ispiranje dušika iz tla. Poljski pokus proveden je u Kotoribi, blizu Čakovca tijekom 2008. i 2009. na močvarno glejnom, epiglejnom tlu. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja, s četiri razine gnojidbe dušikom (50, 100, 150 i 200 kg N/ha) Uzorci tla za analizu uzeti su tri puta godišnje tijekom obje godine istraživanja, a procjedne voda je uzorkovana mjesečno s dubine 60 cm tenziometarskim lizimetrima. Provedene su laboratorijske analize fizikalnih i kemijskih značajki tla. Nitratni i amonijačni dušik u vodama određeni su po metodi Chapmana i Pratta (1961). Podaci su statistički obrađeni analizom varijance (ANOV-a). Povećanje dušične gnojidbe rezultiralo je i očekivanim povećanjem koncentracija mineralnog dušika u oraničnom sloju tla, te u procjednoj vodi. Koncentracije nitrata u oraničnom sloju tla kretale su se od 0, 06 do 4, 35 mg NO3-/100 g, a amonijačnog dušika od 0, 02 do 1, 63 mg NH4+/100 g tla. Signifikantno više prosječne koncentracije nitrata u tlu najjače gnojene varijante (200 kg N/ha) utvrđene su u srpnju u obje godine istraživanja, neposredno nakon izvršene prihrane, a kod amonijačnog dušika samo u srpnju 2009. godine. Koncentracije nitrata u procjednim vodama varirale su u vrlo širokim rasponima, 0, 20 do 105, 13, povremeno prelazeći MDK od 50 mg NO3-/l, uz maksimalne koncentracije tijekom lipnja, neposredno nakon primjenjene gnojidbe, te u uvjetima intenzivnih oborina. Koncentracije amonijačnog dušika u vodi bile su ujednačene i kretale se od 0, 05 – 4, 27 NH4+/l, neovisno o gnojidbi i oborinskom režimu. Prosječno ispiranje dušika iz tla raslo je od 1, 24 kg N/ha na varijanti gnojidbe s 50 kg N/ha do 3, 76 kg N/ha na najjače gnojenoj varijanti, s 200 kg N/ha. Maksimalno mjesečno ispiranje dušika (2, 42 kg N/ha pri gnojidbi s 200 kg N/ha) utvrđeno je u šestom mjesecu tijekom 2008. Najviši prinosi kukuruza (12, 3 ; 12, 5 t/ha) ostvareni su na najjače gnojenoj varijanti (200 kg N/ha) u obje godine istraživanja, ali samo je u 2008. godini bilo signifikantnih razlika u odnosu na ostale varijante gnojidbe.

Poljoprivreda