crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 552637

Zbornik radova

Autori: Domijan, Dražen
Naslov: Perceptivna organizacija i vidno radno pamćenje: Psihološki, neurobiološki i računalni aspekti
( Perceptual organization and visual working memory: Psychological, neurobiological and computational aspects )
Izvornik: 17. Dani psihologije u Zadru. Sažetci radova. / Sorić, Izabela ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Penezić, Zvjezdan (ur.). - Zadar : Sveučilište u Zadru , 2010. 11-12 (ISBN: 978-953-7237-65-3).
Skup: 17. Dani psihologije
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 27.-29.05.2010.
Ključne riječi: Perceptivno grupiranje; Vidno radno pamćenje; Funkcionalno oslikavanje mozga; Neuronsko modeliranje
( Perceptual organization; Visual working memory; Functional neuroimaging; Neural modelling )
Sažetak:
Perceptivna organizacija je proces kojim vidni sustav grupira elemente u vidnom polju radi efikasnije obrade informacija. Wertheimer je identificirao nekoliko principa perceptivne organizacije kao što su blizina, sličnost, zajedničko kretanje, zatvorenost, dobro nastavljanje, simetrija, paralelizam i prethodno iskustvo. Novija istraživanja pokazuju da povezanost elemenata, zajedničko područje i sinkronicitet vidnih događaja također predstavljaju principe grupiranja. Računalni modeli perceptivne organizacije zasnivaju se na dva pristupa: detekcija rubova i označavanje područja. Usprkos velikim naporima još nije pronađen odgovarajući algoritam koji bi u cjelosti objasnio kako nastaje percerptivna organizacija i kako je implementirana u mozgu. Zanimljivo je da su istraživanja tehnikama oslikavanja mozga pokazala da se različiti dijelovi mozga aktiviraju ovisno o tome koji princip grupiranja je na djelu. Nadalje, oslikavanje mozga pokazuje da se aktivnost u primarnom vidnom korteksu (V1) smanjuje s povećanjem kompleksnosti perceptivne interpretacije podražaja. S druge strane, obrnuti uzorak aktivacije dobiva se za lateralni okcipitalni kompleks (LOC). Ovaj rezultat objašnjen je modelom prediktivnog kodiranja prema kojem vidni korteks neprestano generira hipoteze o potencijalnim izvorima stimulacije te se u V1 uspoređuju predikcija sa senzornim informacijama. Međutim, neurofiziološka mjerenja otkrivaju da neuroni u V1 koji kodiraju istu perceptivnu grupu pokazuju povećanu a ne smanjenu aktivaciju u odnosu na pozadinu. Kontradiktorne nalaze pokušalo se objasniti modelom neuronske mreže za perceptivnu organizaciju koji polazi od pretpostavke da se različiti objekti reprezentiraju različitom razinom aktivacije. Pri tome, sve lokcije koje zauzima isti objekt postaju obojene istom razinom aktivnosti odnosno postaju označeno područje. Model je rekurentna neuronska mreža s lateralnom inhibicijom koja omogućava da se neuroni koji sudjeluju u reprezentaciji istog objekta međusobno ne inhibiraju dok se neuroni koji kodiraju različite objekte inhibiraju i na taj način održavaju razliku u veličini aktivacije. Model rješava problem integracije obilježja u vidnom sustavu koristeći lateralno širenje neuralne aktivacije. Računalne simulacije pokazuju da model uspješno simulira klasične principe grupiranja kao što su blizina i sličnost ali i nove principe grupiranja. Pored toga, model pokazuje razinu neuralne aktivacije konzistentnu s neurofiziološkim istraživanjima i s oslikavanjem mozga. Vidno radno pamćenje omogućava nam da zadržimo određenu količinu informacija nakon što je podražaj nestao. Istraživanja metodom detekcije promjene su pokazala da je kapacitet vidnog radnog pamćenja ograničen na oko četiri elementa. Međutim, nije jasno da li je kapacitet fiksan ili ovisi o kompleksnosti podražaja. Također, nije jasno da li se se u vidno radno pamćenje spremaju integrirani objekti ili nezavisna obilježja koja se pažnjom integriraju u cjelinu. Zanimljivo je da postoje velike interindividualne razlike u kapacitetu vidnog radnog pamćenja a moguće ga je povećati intenzivnom vježbom. Istraživanja oslikavanjem mozga otkrila su da inferiorni intraparietalni sulkus (IPS) pokazuje fiksni kapactet dok superiorni IPS pokazuje manji kapacitet kada se pamte kompleksniji objekti u zadatku detekcije promjene. Pri tome, inferiorni IPS ukazuje na položaj objekata u prostoru dok superiorni IPS sprema nezavisna oblježja objekata. Isti model neuronske mreže za perceptivnu organizaciju uspješno je primjenjen i u modeliranju psiholoških i neurobioloških spoznaja o vidnom radnom pamćenju.
Vrsta sudjelovanja: Plenarno
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 009-0362214-0818
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: ddomijan@ffri.hr (ddomijan@ffri.hr), 23. Stu. 2011. u 12:52 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4