hrvatski

Pivarski ječam u Republici Hrvatskoj od 1970. godine

Kakvoća slada ječma u razdoblju od 1970-1996. godine procijenjena je na temelju mikroslađenja 176 uzoraka sorti ječma iz pokusa na području Republike Hrvatske, i pokusa 1998. godine, a koji su bili nadzirani od Poljoprivrednog instituta Osijek. Za pojedino razdoblje odabrane su sorte koje su prevladavale u proizvodnji tada, te na temelju kojih možemo ocijeniti vrijednost ostvarene kakvoće slada u pojedinom razdoblju. Uspoređujući kakvoću slada sorti ozimog i jarog ječma, uočavamo da su u prosjeku sorte jarog ječma u odnosu na ozime imale i viši, nepovoljniji, sadržaj bjelančevina u sladu, ali niži viskozitet i veću dijastatsku snagu slada. Ukupno je u razdoblju od 1970-1996. godine ostvaren sadržaj ekstrakta od 79.19%, razlika ekstrakta od 2.49%, uz maseni udio bjelančevina u sladu od 12.53%, te Kolbach od 41.12, Hartong od 42.36, viskozitet cp 8.6 od 1.549, i dijastatsku snaga od 309. U jarog ječma ekstrakt je varirao od 74.10 do 82.80%, a u ozimog ječma od 75.00 do 83.50%. Na temelju analize slada sorti i linija iz pokusa 1998. godine ustanovili smo da su najvišeg sadržaja ekstrakta kod jarog ječma sorte Krona (83.20%), Scarlet (83.90%) i OS-linija Osk.5.21/3-95 (83.90%), dok su se najnižom razlikom ekstrakta F/N odlikovale sorte Krona (0.6%) i OS-linija Osk.5.21/3-95 (0.7%). Najviši sadržaj ekstrakta u ozimog jeè ma imale su sorte Sladoran (82.00 %) i Zlatko (81.50%), uz razliku ekstrakta F/G od 1.7% (Zlatko) i 2% (Sladoran). Sorte ozimog ječma su povećanog viskoziteta slada (1.60-1.93), a samo je sorta Sladoran imala niži viskozitet (1.55). U jarog ječma najniži viskozitet imala je sorta Krona (1.44), a zatim sorte Gimpel (1.51), Orbit (1.51), te OS-linije Osk.6.145-95 (1.50) i Osk.5.21/3-95 (1.52). Krona (91), Orbit (85) i Osk.5.21/3-95 (88) ostvarile su najbolje rezultate friabiliteta. Regresijska analiza uroda zrna na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u razdoblju od 1971.� 1999. godine ukazuje na godišnje povećanje uroda zrna od 56 kg/ha/godini. Analizom uroda zrna na temelju pokusa na Poljoprivrednom institutu Osijek, sorata koje su bile najzastupljenije u pojedinim petogodišnjim razdobljima u širokoj proizvodnji ustanovili smo povećanje uroda zrna od 90 kg/ha/godini kod ozimog ječma i 16 kg/ha/godini kod jarog ječma. U proizvodnji ozimog ječma u istraživanom tridesetogodišnjem razdoblju najznačajnije sorte bile su Mursa, Alpha, Pan, Robur, Sladoran, Plaisant i Rex, a u proizvodnji jarog ječma sorte Union, Velebit, Berenice, Jaran, Gimpel i Astor.

jari ječam; ozimi ječam; sorta; urod zrna; kakvoća slada

nije evidentirano