crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 557508

Knjiga

Autori: Klarin, Mira
Naslov: Razvoj djece u socijalnom kontekstu - Roditelji, vršnjaci, učitelji kontekst razvoja djeteta
( The development of children in a social context - parents, peers, teachers, the context of child development )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: Naklada Slap, Sveučilište u Zadru
Grad: Jastrebarsko
Godina: 2006
Stranica: 150
ISBN: 953-191-323-4
Ključne riječi: razvoj djece; roditelji; vršnjaci; nastavnici; kontekst razvoja djeteta
( development of the child; parents; peers; teachers; context of child development )
Sažetak:
Ova knjiga nastala je kao rezultat proučavanja socijalne interakcije na tri nivoa, obiteljskom, vršnjačkom i nastavničkom. Razumijevanje međudjelovanja ove tri razine socijalnih odnosa pruža nam mogućnost razumijevanja psihičkog zdravlja ili bolesti. Govoreći s aspekta Maslowljeve hijerarhijske teorije potreba i Bronferbrennerovog ekološkog modela razvoja, moguće je zaključiti da u zadovoljenju potrebe za sigurnošću kao primarne emocionalne potrebe obitelj, vršnjaci i nastavnici kao dijelovi mikrosustava koji okružuje dijete, osiguravaju socijalnu podršku toliko važnu za psihičkog zdravlje (Klarin, 2002b). Bliska veza koju dijete ostvaruje s odraslom osobom izvor je pozitivnih i negativnih emocionalnih iskustava (Guerrero i Andersen, 2000). S obzirom da većina literature iz područja razvojne psihologije sadrži više ili manje stereotipna poglavlja koja govore o aspektima razvoja ili pak razvojnim fazama, namjera je u ovoj knjizi prikazati ulogu tri najznačajnija socijalizacijska faktora koji specifičnim utjecajem, ali i uzajamnim djelovanjem uvjetuju razvoj i prilagodbu djeteta. Prvo poglavlje posvećeno je obiteljskoj interakciji. Literatura iz ovog područja prilično je bogata i nesumnjivo ukazuje da je kvaliteta interakcije u obitelji prediktivna za razvoj i prilagodbu djeteta. Najveći broj znanstvenih radova kao polazište uzima teoriju privrženosti Johna Bowlbija i ulogu kvalitete privrženosti u mentalnom zdravlju djeteta. Modeli roditeljstva proizašli iz teorije privrženosti i drugih teorija roditeljstva unatoč različitostima polučuju isti zaključak. Kvaliteta ostvarene interakcije i kvaliteta rane komunikacije u obiteljskom okruženju značajna je u objašnjavanju gotovo svih oblika ponašanja djeteta. Uloga oba roditelja, majke i oca, različita je. Dijete u interakciji s oba roditelja zadovoljava različite potrebe. Iako, majka i otac pružaju različite aspekte podrške, treba istaknuti da se njihova uloga u razvoju djeteta nadopunjuje. U ovom poglavlju osvrnuli smo se i na razvod braka i posljedice koje razvod ima za dijete. Drugo poglavlje posvećeno je simetričnoj interakciji, interakciji s vršnjacima. Iako, istraživanja ovog područja nisu toliko bogata kao istraživanja obiteljske interakcije, ukazuju na značajnost utjecaja, ali i moguću različitost u odnosu na obiteljsku interakciju. Istaknuta je dilema o mogućem utjecaju obiteljske interakcije kroz usvajanje stila interakcije na kvalitetu vršnjačkih odnosa. S druge strane, neki teorijski koncepti (npr. Sullivan, 1953) ističu različitost mehanizama interakcije koje dijete koristi u obitelji i među vršnjacima. Modeli vršnjačkih odnosa nisu toliko raznovrsni kao modeli roditeljstva. Osvrnuli smo se na model vršnjačkih odnosa Bukowskog i Hoze (1989) i ukazali na mogućnost i nužnost razlikovanja različitih dimenzija socijalnih odnosa i njihov značaj za razvoj. Prijateljski i grupni vršnjački odnosi čine dvije dimenzije koje doprinose razvoju različitih aspekata ličnosti. Osobita pozornost posvećena je analizi različitosti i sličnosti ove dvije dimenzije, operacionalizaciji i mjerenju. Treće poglavlje posvećeno je interakciji s nastavnicima. Naime, nakon jednog opsežnog istraživanja socijalnih odnosa u obitelji i među vršnjacima izostali su odgovori na neka pitanja (Klarin, 2000). Kod djece predškolske dobi i rane školske dobi uloga interakcije s nastavnikom, čini se da ima značajnu ulogu u pružanju socijalne podrške, a time i njegovo sudjelovanje u doživljaju sigurnosti u školskom okruženju. Posebnu pozornost posvetili smo modelu socijalnih odnosa u školskom okruženju autora Piante (1999) i velikom broju istraživanja Howes i suradnika. Četvrto poglavlje posvećeno je specifičnoj ulozi socijalizacijskih faktora posebno za svaku razvojnu dob, rano predškolsko razvojno razdoblje, predškolsko razvojno razdoblje, srednje i kasno djetinjstvo i adolescenciju. Potom su kao rezultat velikog broja znanstvenih istraživanja i poznavanja zakonitosti razvoja, ponuđene preporuke u smjeru jačanja i poticanja socioemocionalnog razvoja s aspekta socijalnih odnosa. U posljednjem poglavlju iznose se pokušaji novog tumaćenja uloge osnovnih socijalizacijskih faktora razvoja uz kritički osvrt.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: mklarin@unizd.hr (mklarin@unizd.hr), 25. Stu. 2011. u 16:25 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4