hrvatski

Utjecaj različitih redoslijeda prezentacije na učinak u zadatku usporedbe rečenice i slike

Mentalne reprezentacije, odnosno interpretacije rečenica i slika smatraju se najčeščim oblikom predstavljanja značenja) pomoću propozicija (apstraktnih konceptualnih struktura, koje mogu biti i afirmacijske i negacijske). Pored propozicijskih teorija, postoje i teorije koje objašnjavaju konstruiranje reprezentacija pomoću slikovnog ili verbalnog koda podražaja. U zadatku uspoređivanja ispitanik treba što prije moguće reagirati odgovara li zadana rečenica slici i obratno, te za njega postoje dva modela pri kojima se odvijaju četiri faze. U prvoj i drugoj fazi stvaraju se mentalne reprezentacije rečenice i slike, u trećoj fazi događa se proces usporedbe, čija dužina ovisi prvenstveno o redoslijedu prezentiranja podražaja. U četvrtoj fazi ishod uspoređivanja se pretvara u odgovor. Tipični rezultati obično pokazuju da negacijske formulacije traže oko 600 ms više vremena od afirmacijskih, a odgovori “točno” su oko 150 ms brži od odgovora „netočno". Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj različitih redoslijeda prezentacije rečenice i slike na učinak u zadatku usporedbe rečenice i slike te postojanje i razlike u efektima točnosti i afirmativnosti u različitim redoslijedima prezentacije rečenice i slike. Pretpostavilo se da će se vrijeme reakcije i broj točnih odgovora mijenjati u funkciji redoslijeda prezentacije te afirmativnosti i točnosti rečenice. U istraživanju je sudjelovalo 20 ispitanica. Nacrt je bio eksperimentalni faktorski nacrt (2x2x2) sa tri nezavisne varijable (redoslijed, afirmativnost i ispravnost) i dvije zavisne (vrijeme reakcije i broj točnih odgovora). Zadaci su zadavani na računalu s odgovarajućim softverom. Prvi prikazani podražaj je mogao biti rečenica ili slika koja se odnosi na prostorni odnos (iznad-ispod) dva geometrijska lika (trokut i krug). Ako je prvi prikazani podražaj bio rečenica, drugi je bio slika i obratno. Ispitaniku je na ekranu prezentiran prvi podražaj u trajanju tri sekunde, međupodražajni interval (0, 5 sec) te drugi podražaj, čije se vrijeme trajanja na ekranu-do pritiska na odgovarajuću tipku mjerilo kao vrijeme reakcije. Utvrđen je značajan efekt redoslijeda prezentacije rečenice i slike na učinak u zadatku usporedbe rečenice i slike. Redoslijed prezentiranja: rečenica pa slika, pokazao se „lakšim zadatkom“ za ispitanike, što je objašnjivo i teorijom o mentalnim reprezentacijama pomoću propozicija i pomoću verbalnog i slikovnog koda, a također ide u prilog i postavci o „dvojnim procesima“ kodiranja pri pamćenju. Dobiveno je i postojanje značajnih razlika u vremenu reakcije unutar istih redoslijeda prezentacije što bi se moglo objasniti efektima točnosti i afirmativnosti. Efekt točnosti je više izražen u rečenica-slika redoslijedu, a moguće je objašnjenje-ako se rečenica ne slaže sa slikom onda je i slikovni kod pogrešan pa se u usporedbi odvija više mentalnih operacija sukladno teoriji o slikovnom kodiranju rečenice. Efekt afirmativnosti je više izražen pri slika rečenica redoslijedu, a rezultate je moguće objasniti postavkom o mentalnim reprezentacijama rečenice i slike. Većina rezultata su u skladu sa očekivanjima, osim određenih odstupanja u broju točnih odgovora.

mentalne reprezentacije; slikovno i verbalno kodiranje; zadatak usporedbe rečenice i slike; efekti točnosti i afirmativnosti

nije evidentirano