hrvatski

Utjecaj pripremnih problema na rješavanje nerješivih problema

Ljudski rješavači izlaze na kraj s rješivim problemima u smislu da dokazuju njihovu nerješivost ukoliko ih analiziraju izvan sustava koji je određen pravilima problema. Takav pomak u rasuđivanju pri rješavanju problema nazivamo metarazinski skok. U prethodnim istraživanjima (Valerjev, 2007, 2010) istražena je priroda metarazinskih skokova za 2 tipa nerješiva problema i čini se da je to ključna strategija za rješavanje nerješivih problema. Pretpostavilo se i da adekvatni nagovještaji mogu pomoći rješavačima da izađu iz okvira zadanog problemom te da ih potaknu da učine metarazinski skok. Cilj ovog istraživanja je otkrivanje utjecaja nagovještaja koji su zadani putem rješavanja pripremnih problema na učinak u rješavanju ciljnog nerješivog problema. Provedena su 2 eksperimenta na dva tipa nerješiva problema: MU problem i Domino problem. U svakom eksperimentu je sudjelovalo po 15 rješavača, od kojih su po 5 dobili eksperimentalnu pripremu pomoću predproblema s većim i manjim stupnjem nagovještaja, dok još 5 rješavača nije imalo eksperimentalnu pripremu i činili su kontrolnu skupinu. Tehnika ispitivanja bila je metoda glasnog mišljenja, što znači da su ispitanici bili uvježbani da verbaliziraju svoje misli na glas. To izvješće je snimano, te je poslije transkribirano, segmentirano i kodirano na odgovarajući način, te se onda pristupilo statističkoj analizi. Problem za eksperimentalnu pripremu je varirao u stupnju pomoći, odnosno nagovještaja. Oba probjema su bila povezana s uzrokom nerješivosti glavnog problema, s time da je kod problema s manjim stupnjem pomoći nagovještaj bio udaljeniji i problem rješiv, a kod pripremnog problema s većim stupnjem pomoći nagovještaj je bio bliži i sam problem je bio nerješiv. Općenito, kao i u prijašnjim istraživanjima, uspješni rješavači nerješivog problema imaju znatno veće udjele metarazinskog rasuđivanja o problemu dok su neuspješni više orijentirani na primjenu pravila. Razni parametri uspješnosti rješavanja glavnog problema pokazuju se da je jedan od zadataka za pripremljenost (tzv. mala priprema) izvršio negativni transferski efekt na rješavanje nerješivog problema, vjerojatno zbog postavljanja problemskog seta o rješivosti problema. Zadatak sa većim stupnjem pripreme je vjerojatno imao pozitivni transferski efekt pripremivši rješavača na moguću nerješivost i na sam uzrok nerješivosti. Pozitivan transfer se očitovao i većim udjelom metarazinskog rasuđivanja o problemu i određivanja ciljeva.

rješavanje problema; kognitivne strategije; metarazinski skokovi; nerješivi problemi; metoda glasnog mišljenja; efekti pripreme

nije evidentirano