hrvatski

Pismenost u srednjovjekovnoj Hercegovini

Predmet su ovog istraživanja najstariji tekstovi s područja srednjovjekovne Hercegovine pisani slavenskim pismenima: glagoljicom i ćirilicom. Premda se nije očuvalo mnogo glagoljičnih tekstova, pretpostavlja se da je prije ćirilske ovdje egzistirala glagoljska pismenost, i to na temelju nekoliko grafema na Humačkoj ploči i Natpisu popa Tjehodraga i grafita iz Graca kod Posušja. Osim toga na glagoljsku tradiciju ukazuju pojedina grafijsko-pravopisna rješenja u našim ćirilskim tekstovima. Najstariji natpis iz Bosne i Hercegovine pisan ćirilsko-glagoljskim pismenima je Humačka ploča. Najveći broj starih ćirilskih natpisa također potječe iz Hercegovine. Iz 12. je stoljeća osam natpisa, od toga je šest iz Hercegovine: Blagajski natpis, Natpis župana Grda, Natpis kneza Miroslava, Natpis popa Tjehodraga, Natpis iz Čičeva kod Trebinja, Natpis iz Moševića kod Neuma (izgubljen). Iz 13. su stoljeća četiri natpisa, od toga tri iz Hercegovine: Natpis župana Krnje, Natpis župana Pribiše, Natpis Marije Divice. Slijedi niz lapidarnih poruka sa stećaka od kraja 13. do početka 16. stoljeća, kojih je najviše očuvano u Hercegovini. Pretpostavlja se da je i najstariji bosansko-humski rukopis, Miroslavljevo evanđelje, pisan u Stonu ili na Mljetu u 12. stoljeću. Potvrda o pismenosti srednjovjekovne Hercegovine su i povelje, odnosno administrativno-pravni spisi, pisani hrvatskom ćirilicom, npr. Povelja bana Tvrtka iz 1353. godine nastala u Brotnju, Povelja kralja Dabiše od 26. travnja 1395. kojom svojoj kćeri Stani daruje Veljake kod Ljubuškog. Te povelje svjedoče da je pismenost na ovom području u 14.-15. stoljeću bila na visokoj razini, jer su ovdje nastajali i pisani, kancelarijski dokumenti, a ne samo epigrafi. Hrvatska se ćirilica koristi u ovom kraju u svakodnevnoj uporabi sve do 18. stoljeća kako na natpisima tako i u maticama krštenih, vjenčanih i umrlih. O srednjovjekovnoj pismenosti, odnosno ćirilometodskom nasljeđu svjedoče i brojni popovi glagoljaši koji se spominju u različitim izvorima.

glagoljica; hrvatska ćirilica; natpisi; Miroslavljevo evanđelje; administrativno-pravni spisi

nije evidentirano