hrvatski

Samoregulacija učenja: izazovi primjene u obrazovanju

Samoregulirano učenje je relativno nova paradigma u obrazovanju sa sve snažnijim utjecajem na suvremene obrazovne politike, reforme i trendove u području učenja i poučavanja. Taj konstrukt postaje središte znanstveno-istraživačkog i stručnog interesa u kontekstu razvoja društva znanja utemeljenog na cjeloživotnom učenju i obrazovanju. U različitim oblicima obrazovanja važno mjesto zauzima razvoj generičke kompetencije samostalnog i samopotaknutog razvoja znanja, vještina i kompetencija kroz cikluse postavljanja ciljeva, praćenja napretka i samomotiviranja. Iako su u znanstvenim istraživanjima već dani osnovni obrisi složenog fenomena samoragulacije učenja, primjena tih spoznaja u praksi je u ranoj fazi u kojoj se postavljaju brojna pitanja, javljaju nedoumice i otpori. U okviru aktivnosti Agencije za odgoj i obrazovanje pokrenut je niz radionica koje se provode s ciljem podrške stručnim suradnicima, učiteljima i nastavnicima u primjeni spoznaja o poticanju razvoja samoregulacije u učenju. Na okruglom stolu će učestvovati voditelji i sudionici tih radionica. Kroz formu vođenog razgovora i rasprave izložit će svoje viđenje do sada provedenih edukacija te istaknuti kako je ciklus edukacija pokrenut, što je cilj edukacija i koji su očekivani ishodi. Također, pružit će vlastiti osvrt na edukacije i iskustva u prenošenju spoznaja o samoregulaciji učenja u stručnom radu.

samoregulacija učenja; cjeloživotno učenje; motivacija

nije evidentirano