crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 565791

Zbornik radova

Autori: Bjažić Klarin, Tamara
Naslov: Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM) i hrvatska arhitektura 20. stoljeća. Proces umrežavanja - Ernest Weissmann i Radna grupa Zagreb
( Congrès Internationaux d’Architecture Moderne (CIAM) and 20th Century Croatian Architecture. Networking Process - Ernest Weissmann and Radna grupa Zagreb (Working Group Zagreb) )
Izvornik: Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Žmegač, Andrej (ur.). - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti , 2013. 221-226 (ISBN: 978-953-6106-99-8).
Skup: 3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 25-27.11.2010.
Ključne riječi: Međunarodni kongres moderne arhitekture (CIAM); Ernest Weissmann; Radna grupa Zagreb
( Congrès Internationaux d’Architecture Moderne (CIAM); Ernest Weissmann; Working Group Zagreb )
Sažetak:
CIAM, Međunarodni kongres moderne arhitekture, jedan je od glavnih generatora urbanističke teorije i prakse u razdoblju od 1928. do 1959. U cilju rješavanja akutnih problema metropola rad kongresa bio je do II. svjetskog rata usredotočen na formuliranje univerzalnog modela urbane reorganizacije, tzv. Funkcionalnog grada. Temeljne postavke objavljene su nakon IV. kongresa 1933. a opće prihvaćen oblik dobile su Le Corbusierovom Atenskom poveljom. Nakon rata doktrina Funkcionalnog grada počinje se primjenjivati u čitavome svijetu, tako i u Hrvatskoj. Otvoreni model izgradnje korišten u obnovi razorenih i izgradnji novih gradova postaje neupitan autoritet, ali on se ipak počinje preispitivati već 1950-ih godina. Hrvatski arhitekti u izravnoj su vezi s CIAM-om tijekom čitavog njegovog postojanja. Proces povezivanja i usvajanja ideologije Funkcionalnog grada odvijao se u dvjema etapama predvođenim delegatima CIRPAC-a, Ernestom Weissmanom i Vladimirom Antolićem. U izlaganju se iznosi pregled razdoblja umrežavanja za koje je presudan bio upravo IV. kongres. Osnivanje Radne grupe Zagreb, nacionalne grupe za Jugoslaviju, bilo je uvjet za sudjelovanje na kongresu tj. daljnju suradnju Weissmanna, člana od 1929. Grupa u sastavu Antolić, Viktor Hećimović, Zvonimir Kavurić, Josip Pičman, Josip Seissel, Bogdan Teodorović i Weissmann, aktivna i na zagrebačkoj arhitektonskoj sceni, uz opsežnu analizu Zagreba na kongresu izlaže i alternativnu verziju Atenske povelje kojom se insistirajući na sagledavanju grada u širem gospodarskom i prostornom kontekstu i političkom izjašnjavanju suprotstavila Le Corbusierovom apolitičnom tehnokratskom prijedlogu. Alternativna povelja bila je Weissmannova ulaznica u vrh organizacije. Nastanjen u Londonu i Parizu od 1934. Weissmann se uključuje u rad britanske i francuske grupe, sudjeluje u pripremama V. kongresa, a angažmanom nastavlja i nakon odlaska u SAD. Zagrebačku grupu, koja tada samo formalno postoji, prepušta Antoliću, koji se udružuje s Arthurom Kornom. Antolićevo aktiviranje u CIAM-u početak je druge etape i transfera ideologije Kongresa u urbanističku teoriju i praksu Hrvatske, napose nakon II. svjetskog rata.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 101-0000000-3046
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Arhitektura i urbanizam,Povijest umjetnosti
URL Internet adrese: http://www.ipu.hr/knjige/view/98/zbornik-3-kongresa-hrvatskih-povjesnicara-umjetnosti
http://www.hart.hr/uploads/documents/1077.pdf
Upisao u CROSBI: tbjazic@hazu.hr (tbjazic@hazu.hr), 26. Pro. 2011. u 11:47 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4