Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Glazbenoterijska i psihološka uporišta glazboterapije (CROSBI ID 180951)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Rojko, Pavel Glazbenoterijska i psihološka uporišta glazboterapije // Tonovi (Zagreb), 40 (2002), 17-27

Podaci o odgovornosti

Rojko, Pavel

hrvatski

Glazbenoterijska i psihološka uporišta glazboterapije

Muzikoterapija, terapija glazbom, ili liječenje glazbom ima tri ishodišta. To je, prvo, uvjera u odgojne i druge, izvanglazbene „moći” glazbe koju (vjeru) zapadnoeuropska glazbena kultura baštini od starih istočnih civilizacija i od Stare Grčke. Drugo uporište muzikoterapije čine (glazbeno)fiziološka i medicinska istraživanja koja su pokazala da glazba ima neke, sasvim mjerljive učinke na čovjeka: ona može djelovati na puls i krvni tlak, na napetost mišića, na ritam i brzinu disanja, na električnu vodljivost kože. Kako su sve to ujedno i fiziološki korelati emocija, proizlazi da se takve emocije mogu glazbom i namjerno izazvati a to može imati određene zdravstvene (pozitivne kao i negativne) učinke. Treće je uporište muzikoterapije glazbenopsihološko. Glazbenopsihološka su istraživanja pokazala da ljudi relativno uniformno reagiraju na određene tipove glazbe, pripisujući im – opet relativno konzistentno – određena raspoloženja. Bilo je glazbenih psihologa koji su bili spremni liste takvih skladbi i pripisanih raspoloženja shvaćati kao recepte izravno primjenjive u praksi muzikoterapije. Analiza teorijskih uporišta muzikoterapije pokazuje da glazba ne može liječiti. Takva tvrdnja ne dovodi u pitanje muzikoterapiju nego je samo stavlja u realne okvire. A ti realni okviri znače da je muzikoterapijski postupak u svojoj biti individualan i uglavnom nepredvidiv. Stoga je glazbeni terapeut zapravo glazbeni pedagog koji mora biti u stanju muzikoterapijsku seansu kreirati na licu mjesta. Znanja i umijeća koja mu pritom trebaju, nisu specifična, muzikoterapijska znanja, nego znanja medicinska, psihologijska, glazbena i – prije svih – glazbenopedagoška.

muzikoterapija; glazbena pedagogija; izlječiteljska moć glazbe; profil muzikoterapeuta

Objavljeno i u Zborniku: Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala.Zagreb: Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju, 2003. (ur. Miroslav Prstačić) ISBN 953-98505-2-5 Rad se može naći i u knjizi: Rojko, P. Glazbenopedagoške teme. Zagreb: J. Zlatar, 2012.

engleski

Music-theoretical and psychological grounds of music therapy

nije evidentirano

music therapy; music education; therapeutic power of music; music therapist profile

nije evidentirano

Podaci o izdanju

40

2002.

17-27

objavljeno

0352-9711

Povezanost rada

Psihologija, Pedagogija, Znanost o umjetnosti