crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 566440

Disertacija

Autor: Mifka, Boris
Naslov: Vremenska analiza katastrofalnog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011.
( Weather condition analysis during extreme forest fire on the island of Brač from 14 to 17 July 2011. )
Vrsta: diplomski rad
Fakultet: Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 20.12.
Godina: 2011
Stranica: 53
Mentor: Telišman Prtenjak, Maja
Neposredni voditelj: Vučetić, Višnjica
Ključne riječi: opasnost od šumskog požara ; model ALADIN/HR ; suha hladna fronta ; smicanje vjetra ; niska mlazna struja ; temperaturna inverzija
( wildland fire risk ; ALADIN/HR model ; dry cold front ; wind shear ; low level jet ; temperature inversion )
Sažetak:
Tijekom šumskog požara na otoku Braču izgorjela je velika površina (oko 5200 ha) borove šume, makije, niskog raslinja, maslinika i vinograda u samo nekoliko dana što ga svrstava među najveće požare u Hrvatskoj. Za vrijeme trajanja šumskog požara od 14. do 17. srpnja 2011. na otoku Braču analizirani su prizemni podaci brzine i smjera vjetra, temperature i relativne vlažnosti zraka s klimatoloških postaja Bol i Sutivan, s glavnih (satne vrijednosti) i automatskih (10-min podaci) postaja Hvar, Makarska, Split-Marjan, te s automatskih postaja Sv. Jure na Biokovu i Bol-aerodrom. Visinska mjerenja istih veličina dobivena su s postaje Zadar-aerodrom. Uz to su korištene satelitske snimke visoke rezolucije satelita Meteosat-9, a modelom ALADIN/HR simulirana su meteorološka polja i vertikalni profili navedenih veličina. Za procjenu opasnosti od požara primijenjena je kanadska metoda za izračunavanje indeksa FWI (Fire Weather Index), koji je za trajanja požara pokazivao vrlo veliku opasnost. Požar se nakon početka oko 14 h u uvali Blace širio velikom brzinom. Uoči požara pri tlu je puhalo umjereno do na udare jako jugo. Zbog prisutnosti anticiklone nad Balkanom suh i topao zrak s kopna pritjecao je na more. SE vjetar je bio pojačan gradijentom tlaka između plitke ciklone nad Jadranom i povišenog tlaka zraka iznad Bosne i Hercegovine. Taj povišeni tlak zraka je dodatno doprinio pritjecanju suhog i toplog zraka s kopna nad otok Brač. Na postaji Bol relativna vlažnost zraka je iznosila 38%, a maksimalna dnevna temperatura zraka bila je 35 °C u 15 h prvog dana požara. Dnevni hod relativne vlažnosti zraka bio je poremećen u odnosu na uobičajeni. Nad Jadranom se nalazila suha hladna fronta, vezana uz ciklonu nad središnjom Europom. Sjeverno od te fronte zabilježena je advekcija toplog zraka, koja je zahvaćala i središnju Dalmaciju. Radiosondažna mjerenja na postaji Zadar-aerodrom ukazala su na izraženu inverziju od 3.6°C/100 m na visini 955 m iznad tla debljine 39 m. Ostalo je otvoreno pitanje kako je topla advekcija na tom području utjecala na inverziju, je li ju je dokidala (Loaded Gun Theory) ili podržavala. Vertikalni profil brzine vjetra pokazao je jako smicanje vjetra (2.6 m/s po 100 m) ispod sloja inverzije odnosno između tla i maksimuma brzine od 12.9 m/s na visini oko 380 m u 14 h prvog dana požara. Budući da je najveća brzina vjetra bila veća od 12 m/s, smatra se da je postojala niska mlazna struja. Procjene modela ALADIN/HR za navedene profile podbacile su vrijednost maksimuma niske mlazne struje na postaji Zadar-aerodrom, a temperaturna inverzija je bila samo slabo naznačena. Modelirani vertikalni profil brzine vjetra za Bol u istom terminu, sličan je zadarskoj sondaži, osim što je maksimum brzine vjetra u donjoj troposferi nešto manji (oko 9 m/s). Jačanjem azorske anticiklone u zapadnom Sredozemlju, uz postojeću Karachi depresiju, te slabljenjem ciklone na središnjom Europom drugog dana požara, došlo je do promjene smjera vjetra sa juga (SE) na maestral (NW). To je uvjetovalo promjenu smjera širenja šumskog požara. Međutim, za bolju poveznicu između vremenskih prilika i ponašanja šumskog požara nužne su detaljne informacije s terena, koje bi osobito pomogle u predviđanju nastanka požara raslinja na Jadranu.
Projekt / tema: 119-1193086-1311
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Geologija
Upisao u CROSBI: telisman@irb.hr (telisman@irb.hr), 3. Sij. 2012. u 11:56 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4