Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Vertikalni profili atmosfere za vrijeme velikih šumskih požara (CROSBI ID 371104)

Ocjenski rad | diplomski rad

Tomašević, Ivana Vertikalni profili atmosfere za vrijeme velikih šumskih požara / Grisogono, Branko (mentor); Vučetić, Višnjica (neposredni voditelj). Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 2012

Podaci o odgovornosti

Tomašević, Ivana

Grisogono, Branko

Vučetić, Višnjica

hrvatski

Vertikalni profili atmosfere za vrijeme velikih šumskih požara

Požari na Jadranskoj obali ponekad mogu biti katastrofalni, te nerijetko iznenaditi svojom žestinom i brzim širenjem. Vremenske prilike i požari raslinja su usko povezani kao uzročno-posljedična veza vremena, ljudske djelatnosti i stanja gorivog materijala u kraćem vremenskom razdoblju. Vrlo važan meteorološki element koji utječe na nastanak i širenje požara raslinja je vjetar, te se plan kontrole gašenja požara treba osnivati na prognozi njegove brzine i smjera. Klasifikacija šumskih požara na Jadranu se u ranijim meteorološkim analizama osnivala na vremenskim uvjetima, tijekom kojih prevladava tipični vjetar (bura, jugo i maestral). Ponašanje vatre je u sve tri vremenske situacije bilo gotovo identično, a uočeno je da se u svim slučajevima brzina vjetra naglo povećavala s visinom iznad 10 m/s u nižem sloju troposfere do 1500 m. Ukoliko maksimum brzine vjetra u donjoj troposferi prijeđe 12 m/s, definira se kao niska mlazna struja. Njena pojava može imati važan utjecaj na dinamičke procese u atmosferi, a često prethodi prolazu hladne fronte. U Hrvatskoj je analizom Kornatskog požara po prvi puta ukazano da ova dva vremenska pokazatelja mogu upozoriti na izvanredno ponašanje požara. S tim ciljem su u ovom radu dodatno analizirani veliki šumski požari na Jadranu iz razdoblja 2001.–2010. Vertikalni profili, simulirani numeričkim modelom ALADIN/HR, su u šest od osam promatranih situacija ukazali na pojavu niske mlazne struje u barem jednom terminu na dan početka požara. U prizemnom graničnom sloju je, ispod maksimuma brzine vjetra, vrlo vjerojatno došlo do pojave jake turbulencije (Ri < 1) koja je potpomogla širenje vatrene fronte. Analizom sinoptičkih karata je utvrđeno da je svim situacijama prethodio prolaz hladne fronte. Ovim radom se potvrdilo da su veliki požari na priobalju i otocima povezani s jakom turbulencijom ispod niske mlazne struje, a njihov početak je uoči prolaza hladne fronte. Stoga, u situacijama kada postoji vrlo velika opasnost za požare raslinja na Jadranu, dodatni kriterij za upozorenje bilo bi dobro prognozirano vrijeme prolaza hladne fronte, te pomoću modeliranih vertikalnih profila brzine vjetra definirati maksimum brzine, odnosno nisku mlaznu struju u graničnom sloju. Prepoznavanje ovih dodatnih kritičnih vremenskih uvjeta za požare raslinja bi zasigurno bili od velike pomoći pri upozoravanju vatrogasnih službi na pripravnost. Time bi bilo moguće smanjiti štete od požara raslinja, zaštiti prirodna i materijalna bogatstva, a ponajviše spasiti ljudske živote.

požari raslinja ; hladna fronta ; niska mlazna struja ; Richardsonov broj ; turbulencija

nije evidentirano

engleski

Vertical atmospheric profiles during the large wild-land fires

nije evidentirano

wild-land fire ; cold front ; low level jet ; Richards number ; turbulence

nije evidentirano

Podaci o izdanju

58

20.01.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Geofizika