nije evidentirano

Moralna uvjerenja i stavovi prema obrascima rjesavanja sukoba u svjetlu teorije društvenog kapitala

Svrha rada je davanje doprinosa razumijevanju teorijskog konstrukta druinenog kapitala. Društveni se kapital pri tome razumijeva kao jedan od relevantnih prognostičikih konstrukata za ishod tranzicijskih, ali i integrativnih procesa u naišim društvima. Uz ocjenu da je prostor u kojem iivimo evidenten i po procesu (re)aktiviranog religioznog interesa iija je temeljna intencija odgoj moralnosti, pokuiali smo takve procese dovesti u relaciiu s jednim od bazičnih parametara društvenog kapitala – prirodom rješavanja socijalnih sukoba. Rad prezentira rezultate komparativnog istraživanja stavova studenata iz Zenice i Rijeke prema moralnim uujerenjima i obrascima rješavanja socijalnih sukoba. Prvi cilj istraživanja bio je utvrđivanje postojanja razlika izmedu riječkih i zenčkih studenata u iskazivanju stavova prema moralnim uvjerenjima proizašim iz religijskih koncepata i u iskazivanju stavova prema obrascima rješavanja socijalnih sukoba. Drugi je cilj bio utvrditi postoji li kod studenata pojedinog grada povezanost izmedu moralnih uujerenja proizašlih iz religijskih koncepata i načina iskazivanja stavova prema obrascima rješavanja socijalnih sukoba. Mjerni instrumenti korišteni u istraživanju bili su Stavovi prema obrascima rjefavanja socijalnih sukoba, adaptiran prema Uzelac i Zakman (2000) i Upitnik moralnih uvjerenja, adaptiran prema Pajević, i Hasanović (2007). Za testiranje hipoteza korišten je t-test, disriminacijska analiza i Pearsonova korelacijska analiza. Rezulti istraživanja su interpretirani u kontekstu Kohlbergove teorije moralnog razvoja i koncepta suvremene teorije rješavanja sukoba gdje su razlike poželjna stanja u društvu.

društveni kapital; obrasci rješavanja sukoba; moralna uvjerenja; studenti; multikulturalnost; razlike

nije evidentirano