Od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, atrazin je desetljećima bio nezamjenjiv herbicid u tehnologiji uzgoja kukuruza. Međutim, s porastom ekološke svijesti, mijenjaju se i propisi, pa atrazin zbog rezidua koje se sve češće nalaze u vodi za piće, postaje sve veći problem. Zbog toga mu se nastoji pronaći adekvatna zamjena. Od svih službeno registriranih herbicida u kukuruzu, njemu najsličniji je terbutilazin. Cilj istraživanja bio je usporediti herbicidni i fitotoksični učinak atrazina i terbutilazina na korovnu floru i kukuruz, te utvrditi osjetljivost jare zobi na njihove rezidue. Atrazin i terbutilazin primijenjeni su u kukuruzu u pre-emergence roku u registriranoj, dvostruko i trostruko većoj dozi. Herbicidni učinak istraživan je u godini uzgoja kukuruza, a fitotoksični učinak rezidua herbicida na jaru zob istraživan je slijedeće godine. Svi tretmani postigli su značajno bolji učinak u odnosu na netretiranu kontrolu. Količina oborina nakon tretmana utjecala je na fitotoksični i herbicidni učinak. U godini s nedostatkom oborina, učinak atrazina i terbutilazina bio je slabiji u odnosu na godinu s dovoljnom količinom oborina kada su svi tretmani postigli 100%-tni učinak. Rezidue terbutilazina djelovale su fitotoksično na jaru zob u godini sa nedostatkom oborina. Vizualnom ocjenom utvrđena je fitotoksičnost na dvostrukoj i trostrukoj dozi terbutilazina. Na istim tretmanima utvrđen je i značajan pad prinosa zobi, 35% na dvostrukoj odnosno 40% na trostrukoj dozi terbutilazina.

Poljoprivreda