hrvatski

Razvoj i strategija konjogojstva u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Slavoniju i Baranju

Konjogojstvo kako u Republici Hrvatskoj tako i u području istočne Hrvatske u zadnjim desetljećima suočeno je sa stalnim opadanjem broja konja. Smanjenje broja konja u novije vrijeme uvjetuje i starosna struktura sela, tj. propadanje sela kao i nekontrolirani izvoz konja na zapadno europsko tržište. Međutim, smanjenje broja konja nije bilo popraćeno s poboljšanjem kakvoće uzgoja. Ratna razaranja i okupacija pojedinih područja Republike Hrvatske izazvali su velike gubitke u našem konjogojstvu. Nakon domovinskog rata u našoj zemlji se sve veća pažnja poklanja kakvoći uzgoja što potvrđuje i osnivanje brojnih konjičkih klubova. Poboljšanje društvenog standarda redovito dovodi do pozitivnih kretanja u povećanju broja konja namijenjenih športu, rekreaciji i turizmu. Uzgoj pojedinih toplokrvnih pasmina ima veliku važnost za potrebe vojske i policije. Ove potrebe bi trebale biti poticaj za revitalizaciju našeg konjogojstva kako u ergelskom tako i u uzgoju po udrugama. Danas u Republici Hrvatskoj djeluje ergela lipicanskih konja u Đakovu s brojnim konjogojskim udrugama kao uzgajačima kvalitetnog konja za potrebe vojske i policije. Osim ergele Đakovo, u Hrvatskoj su ergele arapskih punokrvnjaka u Višnjici i Čađavici, ergela holsteinskih konja Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima te ergela hrvatskog hladnokrvnjaka Križevački Lemeši.

konjogojstvo; uzgoj; lipicanac; ergela; udruga

nije evidentirano