Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Morfologija čudovišta i morfologija kulture. Klasični i judeokršćanski izvori eurocentrične slike čudovišta s posebnim osvrtom na postkolonijalni diskurs engleske književnosti (CROSBI ID 372299)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Levanat-Peričić, Miranda Morfologija čudovišta i morfologija kulture. Klasični i judeokršćanski izvori eurocentrične slike čudovišta s posebnim osvrtom na postkolonijalni diskurs engleske književnosti / Marjanić, Suzana (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2012

Podaci o odgovornosti

Levanat-Peričić, Miranda

Marjanić, Suzana

hrvatski

Morfologija čudovišta i morfologija kulture. Klasični i judeokršćanski izvori eurocentrične slike čudovišta s posebnim osvrtom na postkolonijalni diskurs engleske književnosti

Fenomenu čudovišnosti u ovom se radu pristupa kao obliku diskursa, a pod morfologijom čudovišnosti analiziraju se i dovode u uzajamnu vezu sastavnice koje tvore diskursivnu čudovišnost – tijelo, jezik, prehrana i stanište, odnosno porijeklo. Navedenim sastavnicama diskursa o čudovišnosti, glavna je odlika binarno ustrojstvo – čudovišni prostor ustrojen je kao rub svijeta suprotstavljen središtu ; čudovišna prehrana kao neljudska, a u ekstremnom obliku i ljudožderska ; čudovišni jezik od začetaka eurocentričnosti "barbarski" je jezik, bestijalan, nerazumljiv "nejezik" suprotstavljen jeziku kulturnog središta ; čudovišno tijelo je hibridno, otrovno, zarazno, vjerski nedisciplinirano ; dakle, suprotstavljeno homogenom biću, "čistom" u religijskom i etničkom smislu. U skladu s Cohenovom definicijom, znakovi se čudovišnosti iščitavaju kao prekomjernost (u višku ili nedostatku) u odnosu na vladajuću konstrukciju ljudskosti. Trag koji je na književne reprezentacije ostavio navedeni diskurzivni obrazac čudovišnosti, u ovom se radu prati od izabranih tekstova mezopotamske i zapadnosemitske (hebrejske i ugaritske) predaje, preko demonološkog antičkog nasljeđa srednjeg vijeka (Plutarh, Apulej, Augustin, Izidor), kroz simbiozu pretkršćanskog i kršćanskog monstruarija u anglosaskom srednjovjekovlju (Beowulf) te zaključno, s postkolonijalnom interpretacijom Shakespeareovih likova Shylocka Othella i Kalibana kao nositeljima čudovišnih stereotipova u elizabetanskoj drami.

postkolonijalna interpretacija; teorija čudovišta; mezopotamska književnost; starozavjetna predaja; antička demonologija; srednjovjekovno kršćanstvo; anglosaski imaginarij (Beowulf); postkolonijalni Shakespeare

nije evidentirano

engleski

Monsters Morphology and Culture Morphology. Classical and Judeo-Christian Sources of Eurocentric Monster's Picture with Special Reference to Postcolonial Discourse of English Literature

nije evidentirano

postcolonial interpretation; monster theory; Mesopotamian literature; Old Testament traditions; antique demonology; medieval Christianity; Anglo-Saxon imaginarium (Beowulf); postcolonial Shakespeare

nije evidentirano

Podaci o izdanju

336

27.03.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filologija