crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 587903

Zbornik radova

Autori: Tadić, Maja; Maričić, Antonija; Mikloušić, Igor
Naslov: Ispitivanje radne angažiranosti kao indikatora psihološke dobrobiti na poslu u kontekstu modela radnih zahtjeva i resursa
( Examining work engagement as an indicator of well-being at work within the Job-demands-resources model )
Izvornik: 18th Psychology DaysZadar : University of Zadar , 2012. .
Skup: 18th Psychology Days
Mjesto i datum: Zadar, Croatia, 24-26.05.2012.
Ključne riječi: Radna angažiranost; Psihološka dobrobit na poslu; Radni resursi; Radni zahtjevi; Samopodudarna motivacija
( Work Engagement; Psychological Well-Being at Work; Job Resources; Job Demands; Self-Concordant Motivation )
Sažetak:
Važnost istraživanja psihološke dobrobiti na radnom mjestu ogleda se u studijama koje pokazuju pozitivnu povezanost dobrobiti i niza indikatora poslovne uspješnosti (Boehm & Lyubomirsky, 2008). Pri tome se radna angažiranost, kao pozitivno, ispunjavajuće afektivno i motivacijsko stanje, koje uključuje energiju, predanost, i zanesenost, razmatra kao jedan od osnovnih indikatora psihološke dobrobiti na poslu (Bakker i Oerlemans, 2011). Kako bismo stekli jasniji uvid u konstrukt radne angažiranosti u hrvatskom kontekstu, osnovni cilj ovoga istraživanja bio je ispitati strukturu i prediktore radne angažiranosti hrvatskih ispitanika. Nadalje, na osnovu modela radnih zahtjeva i resursa (Bakker i Demerouti, 2007) u ovome smo istraživanju nastojali ispitati ulogu radnih (podrška kolega, odnos s nadređenim, mogućnosti razvoja, dostupnost povratnih informacija) i osobnih resursa (samopodudarna motivacija) u odnosu između radnih zahtjeva i radne angažiranosti. Drugim riječima, ispitali smo mogu li resursi zaposlenika ublažiti negativne učinke visokog radnog stresa na angažiranost. Osnovno polazište modela radnih zahtjeva i resursa jeste da se, bez obzira na vrstu posla, psihosocijalne karakteristika posla mogu svrstati u dvije kategorije: a) radni resursi, koji potiču osobni razvoj i ostvarenje ciljeva te umanjuju stres ; i b) radni zahtjevi, koji podrazumijevaju kontinuirano ulaganje napora, što može rezultirati s fizičkim i/ili psihičkim gubicima. Sukladno tomu, autori su pretpostavili da su radni i osobni resursi zaposlenika pozitivno, a radni zahtjevi negativno povezani s anagažiranosti. Osim toga, autori su pretpostavili da resursi imaju ublažavajuću ulogu negativne učinke visokih radnih zahtjeva. U istraživanju sudjelovao je prigodan uzorak od 443 zaposlenika (338 žena i 105 muškaraca) iz različitih sektora, prosječne dobi od 38 godina (SD=9.26). Sudionici su ispunili on-line upitnik koji se sastojao od Utrecht skale radne angažiranosti (UWES ; Schaufeli i Bakker, 2004) ; Upitnika radnih resursa (Bakker, 2009) ; Upitnika radnih stresora (Rodell i Judge, 2009) ; Skale motivacije na poslu (MAWS, Gagne, i sur, 2010) ; te sociodemografskih podataka. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza, u kojima je kriterij bila radna angažiranost, a prediktori radni i osobni resursi, te radni zahtjevi, potvrdili su postavljene hipoteze. U radu se dobiveni rezultati razmatraju u kontekstu modela radnih zahtjeva i resursa, te teorije konzervacije resursa (Hobfoll, 2002).
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 194-1941558-1555
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: mtadic@pilar.hr (mtadic@pilar.hr), 16. Srp. 2012. u 15:09 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4