hrvatski

Održavanje, zaštita i čuvanje obračunskih mjernih podataka u Prijenosnoj mreži HEP d. d.

Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP), sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 37, jedinstveno je nacionalno poduzeće Republike Hrvatske s temeljnom zadaćom proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije te upravljanja hrvatskim elektroenergetskim sustavom. Jedini i isključivi vlasnik poduzeća je Republika Hrvatska. Proizvodne sposobnosti HEP-ovih elektrana su 3,6 GW ugrađene snage iz čega se godišnje proizvede 11,2 TWh električne energije. Ostatak potreba za električnom energijom podmiruje se uvozom od 2,5 TWh, a izveze se 430 GWh. Direkcija za prijenos bavi se prijenosom i tranzitom električne energije, pripremom i organizacijom izgradnje te održavanjem prijenosnih objekata. Električna se energija prenosi na naponskim razinama 110 kV, 220 kV i 400 kV. Direkcija se brine o oko 6900 km dalekovoda i 109 transformatorskih stanica. Transformatorske stanice naponske razine 110 kV, 220 kV i 400 kV imaju ugrađenu transformacijsku snagu 9 500 MVA. U Direkciji za prijenos organizirana su četiri Prijenosna područja (PrP), s centrima upravljanja: Opatija, Osijek, Split i Zagreb. Prijenosna područja razmjenjuju električnu energiju s proizvodnim i distributivnim jedinicama, obavljaju međunarodnu razmjenu te izravno isporučuju električnu energiju velikim potrošačima koji su priključeni na visokonaponsku mrežu. Stvarni udio pojedinih potrošača u troškovima elektroenergetskog sustava ustanovljuje se određivanjem vršne snage, radne i jalove energije. Na svim razmjenbenim mjestima (između prijenosnih područja, prema proizvodnji, međunarodnoj razmjeni, distribuciji ili izravnom potrošaču) postavljena su obračunska mjerna mjesta pa PrP-ovi i daju podatke za obračun utrošene električne energije i vršne snage potrošača na svom području. Hrvatske željeznice su iznimka, budući da se njima potrošak obračunava na jednom zbirnom mjestu, u Zagrebu, temeljem podataka prikupljenih iz svih Prijenosnih područja. Kakvoća mjerenja električne energije i utvrđivanja vršne snage, uz važeći tarifni sustav, izravno utječe na sam obračun, a time i na poslovanje HEP-a. Iako je u odnosu na mnoge industrijski razvijene zemlje Europe u Hrvatskoj promet električnom energijom relativno malen, ipak se za Hrvatsku radi o vrlo značajnim sredstvima. Već i vrlo male pogreške pri mjerenju, rukovanju ili interpretiranju obračunskih mjernih podataka, mogu za HEP prouzročiti veliku štetu. Obračunska mjerna mjesta bila su do nedavno opremljena dvotarifnim, impulsnim elektromehaničkim brojilima, uklopnim satovima i elektromehaničkim registratorima srednje snage sa zapisom mjernih podataka na papirnu traku. Na izvjesnom, ali nevelikom, broju obračunskih mjernih mjesta, kroz koja je protok električne energije velik, bila su ugrađena i elektronička brojila te elektronički registratori vršne snage. HEP-ovi Odjeli za mjerenja četiriju Prijenosnih područja (PrP-a) pravovremeno su uočili kako je postojeći sustav za prikupljanje obračunskih podataka zastario i da ga treba zamijeniti s novim. Nakon raspisanog natječaja, HEP se odlučio za novu mjernu opremu (brojila) i sustav za daljinsko prikupljanje obračunskih podataka (registratori, računalna oprema i programska oprema) švicarske firme Landis & Gyr. Zamjena starih elektromehaničkih registratora novim elektroničkim registratorima podataka dovršena je preko 90 % do kraja 1999. godine. Mjerenje električne energije spada u područje zakonskog mjeriteljstva [11]. I u Hrvatskoj će uskoro vrijediti međunarodni, odnosno europski propisi i morat će se provoditi europska praksa. Prema tim propisima i praksi nužno je: a) mjerne podatke prikupljati, obrađivati i iskazivati na precizno određen dogovoreni način i b) osigurati povjerljivost (tajnost) i sigurnost podataka. Podaci se, prema tim propisima, moraju prikupljati i čuvati na odgovarajući propisan način i određeno vrijeme. Pristup tim podacima se mora jasno i nedvosmisleno propisati, moraju se odrediti i imenovati nadležne odgovorne osobe za prikupljanje i čuvanje tih podataka i izraditi procedure za postupke s podacima. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti obračunskih podataka i sprečavanju njihove zlouporabe i/ili obznanjivanja od strane neovlaštenih osoba (poslovna tajna). Pri tom treba napomenuti da se ne štiti samo tajnost podataka, nego treba razraditi i postupke zaštite vjerodostojnosti mjernih podataka. Prema međunarodnim dokumentima [1], [2] i [3] takva se djelatnost smatra mjernom službom, odnosno mjerilištem. Sva ta djelatnost mora biti ustrojena i mora djelovati skladno s europskim i međunarodnim normama i vodičima koju određuju djelovanje i ustroj mjernih službi, mjerilišta i ispitivališta, kako bi kupci i prodavači električne energije mogli imati povjerenje u iskazane mjerne rezultate. Terenska mjerenja (projekt 036019 Ministarstva znanosti i tehnologije: Mjerna, ispitna i normirna služba u RH), obavljena na karakterističnim obračunskim mjernim mjestima sa svrhom određivanja nesigurnosti mjerenja energije u visokonaponskoj prijenosnoj mreži HEP-a, pokazala su da je procjena netočnosti mjerenja, odnosno nesigurnosti, specifična za svako mjerno mjesto te da mjerni rezultati mogu znatno odstupati od očekivanih vrijednosti. Nove tehnologije u prikupljanju, rukovanju i obradi obračunskih mjernih podataka donose i neke dodatne probleme i potrebe za procedurama s kojima se HEP do sada nije susretao. Stoga se sporovi oko izmjerene količine energije i obračuna smiju opravdano očekivati i na međunarodnoj razini tj. s državama u kojima su već na snazi europski propisi. Studija “Održavanje, zaštita i čuvanje obračunskih mjernih podataka u prijenosnoj mreži HEP. d. d.” prikazuje novi obračunski mjerni sustav u prijenosnoj mreži HEP-a i predlaže mjere poboljšanja načina njegove uporabe te potrebne postupke radi zaštite obračunskih podataka od neovlaštenog pristupa u skladu s međunarodnim i europskim odnosnim propisima.

nije evidentirano

nije evidentirano