hrvatski

Povezanost količine dječjeg govora o mentalnom stanju želje s nekim obilježjima obitelji i roditelja

Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati povezanost između količine dječjeg govora o mentalnom stanju želje, kao jednog pokazatelja teorije uma, i nekih obilježja djetetove obitelji i roditelja. U istraživanju je sudjelovalo 106 djece u dobi od 17 do 37 mjeseci te jedan od njihovih roditelja. Uzorci dječjeg i roditeljskog govora prikupljeni su tijekom interakcije djeteta i roditelja u trajanju od 15 minuta. Interakcija je snimana videokamerom, a u uzrocima govora analizirana je upotreba glagola „htjeti“, glagola „željeti“ te kondicionala prvog za referiranje na želje kao mentalna stanja. Upitnikom za roditelje prikupljeni su podatci o imovinskom stanju obitelji, mogućnosti zadovoljavanja potreba domaćinstva, obrazovanju oca i majke te broju djece u obitelji. Rezultati pokazuju kako postoji značajna pozitivna povezanost količine dječjeg i roditeljskog govora o mentalnom stanju želje, odnosno djeca čiji roditelji više govore o mentalnom stanju želje i sama imaju više takvog govora. Nadalje, utvrđena je statistički značajna razlika u količini roditeljskog govora o željama kao mentalnim stanjima između roditelja djece kod koje je takav govor zabilježen i roditelja djece kod koje u prikupljenim uzorcima nije zabilježen niti jedan iskaz o željama kao mentalnim stanjima, pri čemu se roditelji djece koja su imala zabilježen barem jedan takav iskaz u većoj mjeri referiraju na želje kao mentalna stanja. Nisu pronađene značajne povezanosti količine dječjeg govora o mentalnom stanju želje i obiteljskih obilježja. Rezultati ukazuju na važnost proučavanja obilježja roditelja u kontekstu izučavanja dječjeg govora o mentalnim stanjima, odnosno razvoja sposobnosti teorije uma.

teorija uma; govor o željama; obiteljska obilježja

nije evidentirano