hrvatski

Stereotipi studenata o ženama žrtvama kaznenih djela

Osobe koje su doživjele viktimizaciju proživljavaju čitav niz negativnih posljedica svoje viktimizacije, a negativno stereotipiziranje tih osoba od strane stručnjaka koji rade na njihovom slučaju i oporavku, članova njihove obitelji ili šire zajednice, može dovesti do sekundarne viktimizacije i utjecati na proces oporavka žrtve. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u stereotipima koji se pripisuju ženama žrtvama ovisno o tipu viktimizacije. U istraživanju je sudjelovalo 396 sudionika od čega je 42% muškaraca i 58% žena. Sudionici su bili studenti koji će u svojim budućim zanimanjima raditi sa žrtvama različitih kaznenih djela (studenti socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije i prava). Sudionicima je prezentiran kratak životopis gospođe Novak te je njihov zadatak bio da na skali od -3 do +3 procjene koliko svaki od 50 različitih pridjeva opisuje prezentiranu ženu. Kreirane su 4 verzije životopisa – bez viktimizacije, silovanje u braku, izvanbračno silovanje i razbojništvo. Informacija o viktimizaciji je bila jedini različiti element u životopisu. Sudionici su podijeljeni u 4 skupine i svaka skupina je dobila jednu verziju životopisa. Rezultati su pokazali kako studenti različito percipiraju ženu koja nije žrtva i žrtve različitih tipova viktimizacije. Pokazalo se kako studenti žrtvi silovanja u braku, u odnosu na ženu koja nije žrtva, u većoj mjeri pripisuju osobine kao što su plašljivost, nesigurnost, naivnost. Žrtvi izvanbračnog silovanja, kao i žrtvi razbojništva u manjoj mjeri se pripisuju negativna obilježja te se procjene u tim situacijama u manjoj mjeri razlikuju od procjena za ženu koja nije doživjela viktimizaciju.

Stereotipi; žrtve kaznenih djela; žene

nije evidentirano