crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 596755

Zbornik radova

Autori: Valić, Damir; Kapetanović, Damir; Vardić Smrzlić, Irena; Teskeredžić, Emin
Naslov: Stanje i mogučnosti akvakulture u Hrvatskoj
( Present state and posibilities of aquaculture in Croatia )
Izvornik: Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi: Proizvodnja, kvaliteta, potrošnja... / Prof.dr.sc.Bogut, Ivan (ur.). - Vukovar : Ministarstvo poljoprivrede , 2012. 5-5.
Skup: (.međunarodni gospodarsko-znanstveni skup ''Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi'':Proizvodnja, kvaliteta, potrošnja
Mjesto i datum: Vukovar, Hrvatska, 19-20.4.2012.
Ključne riječi: akvakultura; komarča; lubin; pastrva; šaran; školjkaši; tuna
( Aquaculture; Sea bream; European sea bass; trout; carp; shellfish; tuna )
Sažetak:
Gledajući u svjetskim razmjerima, ulov u ribarstvu je dosegao svoj maksimum što je primjetno već više od jednog desetljeća. S druge strane možemo zamijetiti kontinuirani porast (oko 8% godišnje) akvakulture u svjetskim razmjerima i to posljednjih 40 godina. Razlog tome je povećana potražnja za ribom i ribljim proizvodima, te nemogućnost ulova da pokrije tu potrebu. Akvakultura podrazumijeva uzgoj vodenih organizama, uključujući ribe, rakove, školjkaše i alge, pod kontroliranim uvjetima, odnosno aktivnosti koje su potrebne za postizanje proizvodnje organizama korisnih čovjeku. U europskim okvirima, Hrvatska je bila jedna od pionira u akvakulturi. Poznata je činjenica da su stručnjaci iz drugi zemalja dolazili u Hrvatsku učiti o ovoj grani privrede. Dok su oni primijenili svoje stečeno znanje, Hrvatska akvakultura je u konstantnom padu, s izuzetkom uzgoja tune, koji bilježi druge probleme. Hrvatska akvakultura može se podijeliti na slatkovodnu i morsku. U uzgoju slatkovodnih vrsta riba razlikujemo uzgoj toplovodnih (ciprinidnih ili šaranskih) vrsta i hladnovodnih (salmonidnih ili pastrvskih) vrsta. Uzgoj toplovodnih vrsta podrazumijeva uzgoj šarana u monokulturi ili polikulturi s drugim vrstama, kao što su bijeli amur, sivi i bijeli glavaš, som, smuđ, štuka i linjak. Hladnovodni uzgoj se prvenstveno odnosi na uzgoj kalifornijske pastrve i manjim dijelom potočne pastrve. Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe iznosila je u 2010. godini oko 5.000 tona, od čega oko 2.500 t otpada na proizvodnju šaranskih vrsta te oko 2.500 t na uzgoj pastrvskih vrsta. Ukupna godišnja proizvodnja u marikulturi iznosi oko 13.000 tona, ukupne vrijednosti oko 900 milijuna kn (120 milijuna €). U uzgoju bijele ribe dominiraju lubin i komarča s proizvodnjom od oko 6.000 tona godišnje. Uzgoj tuna temelji se na ulovu manjih tuna iz prirode i njihovom daljnjem uzgoju do tržišne veličine u plutajućim kavezima u moru s godišnjom proizvodnjom od oko 4.000 tona. Uzgoj školjkaša uključuje uzgoj dagnji i kamenica na pergolarima i iznosi oko 3.000 tona daganja i oko 1 milijun kamenica godišnje. Mogućnosti akvakulture u Hrvatskoj su iznimno velike. U marikulturi smjer razvoja može biti dvojak. S jedne strane može se ići na povećanje kapaciteta od strane većih uzgajivača. To znači prelazak na semi-off shore i off-shore kaveze s većim prinosima. S druge strane može se ići na povećanje malih, obiteljskih farmi za uzgoj uz mogućnosti povoljnih sredstava za investicije i obrtnih sredstava te usklađivanje prostornih planova. Naravno da usporedno s ovim razvoj treba usmjeriti u izgradnju novih mrjestilišta, povećanje domaće potrošnje ribe i školjaka iz uzgoja kroz markentiške kampanje te plasman proizvoda iz marikulture u turizmu kao osnovnoj grani razvoja ove djelatnosti. Što se tiče mogućnosti razvoja slatkovodnog uzgoja, primarni razvoj bi trebao ići u povećanje proizvodnih kapaciteta na toplovodnim ribnjičarstvima. Mogućnosti plasmana proizvoda iz slatkovodnog ribarstva su velike, pogotovo kod hladnovodnih vrsta obzirom na izrazitu negativnu izvoznu-uvoznu bilancu . Naravno da je plasman gotovih i polugotovih proizvoda u ovom segmentu izrazito bitan obzirom na današnje suvremeno društvo i njegove prehrambene navike.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 098-0982934-2752
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Geologija,Biologija,Veterinarska medicina
Upisao u CROSBI: kada@irb.hr (kada@irb.hr), 4. Lis. 2012. u 16:25 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4