hrvatski

Pristupi učenju studentica početne i završne godine učiteljskih studija – ima li promjena?

Jedna od središnjih tema obrazovne politike u mnogim zemljama jest odabir učiteljske profesije i ostanak učitelja u profesiji tijekom njihova radnog vijeka (OECD, 2005). Pitanja vezana uz odabir učiteljske karijere zbog toga su već neko vrijeme u središtu istraživačkih interesa, a posebno se to odnosi na različite aspekte motivacije sadašnjih i budućih učitelja. Ovi su aspekti uključeni i u projekt koji za cilj ima istražiti profesionalni razvoj budućih nastavnika tijekom njihova inicijalnog obrazovanja i pripravništva u Hrvatskoj. Svrha projekta bila je procijeniti potencijalne efekte učiteljskog studija na različite aspekte motivacije i samopoimanja, pristupe učenju, uvjerenja o poučavanju, učiteljsku samoefikasnost te samoprocjenu općih i specifičnih učiteljskih vještina koje se stječu tijekom studija. Cilj ovog istraživanja jest ispitati ima li razlika u elementima motivacije, osobinama ličnosti, strategijama učenja i percepciji podrške autonomiji između studentica/studenata prve i pete godine učiteljskih studija s tri hrvatska sveučilišta. Istraživanje je provedeno na učiteljskim fakultetima tri hrvatska sveučilišta, a u njemu je sudjelovalo ukupno 290 studentica/studenata, od kojih 192 s prve i 98 s pete godine studija. Dvije skupine studentica/studenata usporedili smo na odabranim varijablama, te odredili relativnu važnost ovih varijabli za razlikovanje studentica/studenata početne i završne godine studija. Diskriminativnom analizom izdvojena je značajna diskriminativna funkcija koju možemo nazvati akademskim izbjegavanjem, a uključuje ciljne orijentacije usmjerene na izbjegavanje učenja, manju odgovornost i ustrajnost u učenju, slabiju samoefikasnost, manju savjesnost i prevladavajuće površinsko procesiranje informacija tijekom učenja. Studentice/studenti pete godine imaju manji prosječan rezultat na ovoj funkciji, što znači da su u usporedbi sa studenticama/studentima prve godine u manjoj mjeri skloni odustajati od učenja i izbjegavati neuspjeh, proaktivniji su, savjesniji i samoefikasniji. Prema ovim rezultatima, tijekom učiteljskog studija studenti/ice počinju iskazivati adaptivnije pristupe učenju i studiranju, što može biti rezultat maturacijskih procesa i /ili efekata studiranja.

pristupi učenju; studenti učiteljskih studija

nije evidentirano