hrvatski

Jesu li djed i baka mudriji od mame i tate? Prilog istraživanju implicitnih teorija mudrosti

Shvaćanja o mudrosti među laicima u velikoj su mjeri utjecala i utječu na to kako znanstvenici i znanstvenice poimaju mudrost te kako konstruiraju svoje teorije i mjerne instrumente. Suvremena ispitivanja laičkih shvaćanja, koja se nazivaju implicitnim teorijama mudrosti, uključuju tri osnovne metode: nabrajanje osobina mudrih osoba, navođenje konkretnih mudrih osoba te procjenjivanje jesu li ponuđene značajke karakteristične za mudre osobe. Za ispitivanje stavova i mišljenja o mudrosti autorice istraživanja izradile su upitnik implicitnih teorija mudrosti (ITM). Upitnik se sastoji od 5 pitanja otvorenog tipa i 8 pitanja višestrukog izbora, a u radu se prikazuje samo dio rezultata o tome u kojoj mjeri mudrost ovisi o spolu, dobi te promjenama u mudrosti tijekom vremena. Podaci prikupljeni metodom prototipova poslužili su u analizi spolnih i dobnih odrednica mudrosti. Ovim je istraživanjem obuhvaćeno 259 sudionika i sudionica u dobi od 18 do 92 godine. Većina ispitanih osoba smatra da nema razlike između muškaraca i žena s obzirom na mudrost, a među onima koji smatraju da takva razlika ipak postoji, trećina procjenjuje da su žene mudrije od muškaraca. Nadalje, većina smatra da su starije osobe, u prosjeku, mudrije od mlađih kao i to da se mudrost u društvu mijenja tijekom vremena te da su nekada ljudi bili mudriji. Pri navođenju konkretnih osoba koje smatraju primjerima mudrosti, roditelji se, donekle suprotno prethodnim izjavama o dobi i promjenama u društvu, spominju češće od baka i djedova. U skladu s prethodnom izjavom o spolu, ženske se članice obitelji (majke i bake) češće navode kao primjer mudrosti od muških (očeva i djedova). Navedeni rezultati govore u prilog postojanju implicitnih teorija mudrosti koje se vezuju uz dob i spol.

implicitne teorije mudrosti; spol; dob

nije evidentirano