hrvatski

Psihopatija i ljutnja kod počinitelja seksualnih delikata

Zastupljenost psihopatije u populaciji zatvorenika iznosi oko 20% i znatno je veća nego u općoj populaciji (oko 1 %). Psihopatija se često koristila za objašnjenje činjenja kaznenih djela općenito te za činjenje nasilnih kaznenih djela. Serin, Malcolme, Khanna i Barbaree (1994) ističu da kada je riječ o počiniteljima seksualnih delikata, psihopatija je manje izražena (oko 7, 5% među počiniteljima seksualnih delikata na štetu djece). S obzirom da je kod počinitelja seksualnih delikata riječ o izuzetno heterogenoj skupini delinkvenata u koju spadaju i silovatelji, ali i počinitelji seksualnih delikata na štetu djece te nerijetko čine i druga neseksualna kaznena djela, važno je istražiti odnose pojedinih konstrukata uzimajući u obzir različite kategorije počinitelja seksualnih delikata (Rosenberg, Abell i Kanitz Mackie, 2005). Rezultati ranijih istraživanja pokazuju razliku u izraženosti psihopatije među počiniteljima različitih seksualnih delikata (Firestone, Bradford, Greenberg & Serran, 2000: Olver & Wong, 2006), a Vukota (2010) naglašava kako je kod silovatelja, za razliku počinitelja seksualnih delikata na štetu djece, prisutan veliki bijes na žrtvu. U dosadašnjim istraživanja psihopatije kod počinitelja seksualnih delikata zanemarena je uloga načina nošenja s ljutnjom te je stoga cilj ovog istraživanja ispitati odnos psihopatije i izražavanja ljutnje među počiniteljima silovanja, seksualnih delikata nad djecom te počinitelja nasilnih neseksualnih kaznenih djela. Istraživanje je provedeno na muškim punoljetnim osobama koje se trenutno nalaze na izdržavanju kazne zatvora u zatvorskom sustavu Republike Hrvatske. Na uzorku od 55 zatvorenika koji su osuđeni za kazneno djelo silovanja, 40 zatvorenika koji su osuđeni za seksualni delikt nad djecom te 51 zatvorenik koji je počinio neseksualno nasilno kazneno djelo primijenjen je Revidirani inventar psihopatske ličnosti (PPI-R ; Lilienfield i Windows, 2005 ) te Stait-Trait Anger Expression Inventory-2 (STAXI-2 ; Spielbrger, 1999). Rezultati su pokazali kako je psihopatija najizraženija kod počinitelja neseksualnih nasilnih kaznenih djela, dok nema razlike u psihopatiji među počiniteljima silovanja i seksualnih delikata na štetu djece. Tri skupine počinitelja kaznenih djela ne razlikuju se niti na jednoj podljestvici ljutnje. Povezanost pojedinih ljestvica psihopatije i ljutnje razlikuje se ovisno o skupini počinitelja kaznenih djela pri čemu je ta povezanost najviša u skupini silovatelja, a najmanja u skupini počinitelja seksualnih delikata na štetu djece.

psihopatija; ljutnja; počinitelji seksualnih delikata; počinitelji neseksualnih nasilnih kaznenih djela

nije evidentirano