hrvatski

Dječje sviđanje lika te percepcija nepravde i sličnosti s likom kao mjere predrasuda

U istraživanju dječjih predrasuda sudjelovalo je 602 učenika petih razreda zagrebačkih osnovnih škola. Djeci su prezentirane priče u kojima su vršnjaci počinili neku nepravdu glavnome liku, koji je u eksperimentalnoj grupi imao stigmatizirajuće obilježe (romsku nacionalnost, pretilost, tjelesni invaliditet ili sljepoću), dok u kontrolnoj grupi nije imao takvo obilježje. Ispitivana je percipirana nepravednost situacije, sviđanje glavnog lika, te percepcija sličnosti s likom, na verbalnoj i grafičkoj mjeri, a potom su uspoređivani odnosi prema različitim likovima utvrđeni na istim mjerama. Očekivano je da će djeca situaciju percipirati manje nepravednom ukoliko se dogodila liku sa stigmatizirajućim obilježjem, budući da je negiranje nepravdi jedan od načina iskazivanja predrasuda u odrasloj dobi. Također je očekivano da će se djeci lik sa stigmatizirajućim obilježjem manje svidjeti te da će ga procijeniti manje sličnim sebi. Hipoteze u pogledu percipirane nepravde i iskazanog sviđanja nisu potvrđene, stoga što djeca u eksperimentalnoj grupi nisu percipirala situaciju manje nepravednom, niti im se lik manje sviđao ; u slučaju slijepog djeteta, lik im se sviđao i više od identičnog lika u kontrolnoj skupini. Hipoteza u pogledu sličnosti uglavnom je potvrđena: djeca su se percipirala manje sličnima liku koji ima stigmatizirajuće obilježje, nego identičnome liku koji nema takvo obilježje. Potrebno je imati na umu da postojanje stigmatizirajućeg obilježja lika objektivno smanjuje sličnost, no izrazom predrasude može se smatrati izraženija percepcija potpune različitosti od lika ukoliko on ima stigmatizirajuće obilježje, koja je i potvrđena. Nalazi ukazuju na relativno blago iskazivanje predrasuda prema pripadnicima različitih skupina, koje je donekle manje prema djeci s invaliditetom, nego prema djeci s ostalim dvama stigmatizirajućim obilježjima. Pri donošenju zaključka potrebno je razmotriti mogućnost da su rezultati ovog istraživanja pod utjecajem socijalno poželjnog odgovaranja te je stoga važno u većoj mjeri koristiti prikrivenije mjere predrasuda.

dječje predrasude; Romi; pretile osobe; osobe s invaliditetom; percepcija

nije evidentirano