hrvatski

Utjecaj percepcije tjelesnog izgleda na evaluaciju emocionalno obojenih riječi

Slika tijela pod utjecajem je specifičnih kontekstualnih varijabli, kao što su izloženost medijskim slikama ili porukama. Izlaganje slikama vitkih i privlačnih žena povećava tjelesno nezadovoljstvo i snizuje raspoloženje. Za ispitivanje aktivacije negativnih koncepata potaknutih izlaganjem slikama idealnih ženskih figura, koristi se Stroopov zadatak (emocionalni Stroop). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati utjecaj percepcije tjelesnoga izgleda na brzinu evaluacije emocionalno obojenih riječi, odnosno provjeriti dovodi li izloženost slikama, koje prikazuju vitko ili pretilo tijelo žena, do brže procjene pozitivno ili negativno emocionalno obojenih riječi. U istraživanju su sudjelovale 52 studentice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci prosječne dobi 20 godina, a podaci su prikupljeni individualno u laboratoriju Odsjeka za psihologiju. Svakoj ispitanici je na ekranu računala u programu E-prime prezentirano 50 slika ženskih tijela pri čemu su nasumično prikazivane slike koje prikazuju mršaviji ili deblji izgled od prosječnog. Nakon svake prezentirane slike na ekranu računala pojavila se pozitivno ili negativno emocionalno obojena riječ, a zadatak ispitanica bio je da procijene je li prezentirana riječ pozitivnoga ili negativnog emocionalnog tona. Mjereni su brzina reakcije i točnost odgovora. Za procjenu zadovoljstva tijelom koristio se prilagođeni Upitnik općeg nezadovoljstva tjelesnim izgledom, a za svaku ispitanicu izračunat je indeks tjelesne mase (ITM) te apsolutna razlika između trenutne i željene tjelesne težine. Provedena je 2x2 ANOVA s ponavljanim mjerenjima s varijablom SLIKA (pretile/mršave osobe) i varijablom RIJEČ (negativna/pozitivna). Rezultati pokazuju statistički značajne glavne efekte SLIKE, F(1, 51)=11.36, p<.01, RIJEČI F(1, 51)=61.84, p<.01, te interakciju SLIKAxRIJEČ F(1, 51)=4.30, p<.05. Brže se procjenjuju riječi nakon slike vitke osobe te pozitivne riječi u odnosu na negativne. Post hoc analiza pokazuje efekt priminga slikom, pri čemu se nakon prezentacije slike vitke osobe brže procjenjuje valencija pozitivne nego negativne riječi. Uključivanjem ITM-a, razlike između trenutne i željene težine i nezadovoljstva vlastitim tijelom kao kovarijata, navedeni se interakcijski efekt SLIKAxRIJEČ gubi u sva tri slučaja što govori u prilog tome da je priming slikom tijela djelovao ovisno o zadovoljstvu vlastitim izgledom i objektivnim mjerama kao što su ITM i razlika trenutne i željene tjelesne težine.

percepcija tjelsnoga izgleda; emocionalno obojene riječi; Stroopov zadatak; priming

nije evidentirano